Međutim, posljednjih godina, po svemu sudeći, klima se i te kako mijenja, pa tako imamo sve češću pojavu da se ljudi odlučuju za uzgoj nekog egzotičnog, za Srbiju netipičnog voća, i ono što najviše iznenađuje ono rađa.
Jedan od primjera koji to dokazuje jeste domaćinstvo Milana Nikolića smješteno u podnožju Tare u Bajinoj Bašti. On je odlučio da posadi kivi i svake godine od ovog voća ubira sočne plodove.
– Moja porodica i ja smo zaljubljenici u prirodu, biljke i voće. U našem dvorištu gajimo više tropskih vrsta – između ostalog, kivi, limun, pomorandžu, mandarinu, kumkvat, limekvat, budine prste i limetu. Kivi je vrlo zahvalna biljka, ne prska se, ne đubri, nema bolesti i potpuno je organski. Imamo četiri ženske i jednu mušku sadnicu, pa godišnje uberemo oko stotinu kilograma, što je sasvim dovoljno za nas, prijatelje i komšije – kaže Milan.
Otkriva da kada se jednom primi, kivi postaje otporan i lako podnosi naše klimatske uslove. Tokom zime mladim biljkama treba zaštita, ali kasnije bez problema prezimljavaju.
Dodaje da je prve sadnice dobio iz Crne Gore, a kasnije ih je i sam tražio i kupovao u Beogradu. Za neke biljke je prelazio na desetine kilometara da ih kupi, jer prodavci nisu htjeli da ih pošalju jer je to bilo vrijeme kad biljke miruju.
– Ja sam sjeo u auto i otišao da ih uzmem. U mojoj porodici svi vole ove biljke, a koliko biće vam jasno ako kažem da smo mi živeli u kući bez fasade, a napravili smo prostoriju za biljke koja je koštala tri pita više nego fasada. Prosto, ljubav prema biljka je jača – kaže Milan.
Svaka njegova biljka zahtjeva posebnu pažnju. Limun i pomorandža već su se odomaćili, a mandarine su kaže najlakše za održavanje. Pravi šampion svakako je pomenuti kivi, koji iznese i do 100 kilograma ploda.
Citruse gajimo već desetak godina. Uzgoj tih voćki me usrećuje, a kako ne živim u delikim zemljama već u centru Bajine Bašte rešio sam i ovde da okušam sreću i uspeo sam. Leti voćke krase dvorište, a zimi ih unosimo u prostoriju za cvijeće. Dok smo još imali tu kuću bez fasade o kojoj sam pričao, prvo smo napravili prostor za biljke, jer su one postale deo našeg života. Pripremamo se za klimatske promjene i dokazujemo da i na obroncima Tare može uspešno da raste južno voće, ističe ovaj neobični voćar.
Banane počele da rađaju u Šumadiji
Osim kivija na Tari, u Šumadiji su zahvaljujući entuzijastima i zaljubljenicima u neobično voćarstvo posađene banane. Pre nekoliko godine u domaćinstvu Tomića u selu kod Topole rodile su upravo ove egzotične voćke, sličan slučaj takođe pre nekoliko godina zabilježen je i u Konjevićima kod Čačka. Sadnicu smo nabavili preko interneta i eksperimentalno smo posadili, poslije tri godine ova voćka donela je i prve plodove. Ipak, da bi ova biljka rodila bilo je potrebno minimum 40 litara vode dnevno, dosta svetlosti i sunčeve toplote, kažu Tomići.
Koliki je uticaj klimatskih promjena na razvoj voćarstva u Srbiji?
Očigledno je da nema više dugih i jakih zima, a kako tvrde pojedini stručnjaci – klimatske promjene polako nas približavaju mediteranskoj klimi, pa se građani pitaju da li ćemo u budućnosti možda na pijacama kupovati domaći limun, mandarine, a možda i banane. Naučnici ističu da globalne klimatske promene menjaju biljni svet, ali da ipak neće biti ekstremnih promena. O nekom većem, masovnijem uzgoju tropskog ili mediteranskog voća u Srbiji ne može biti reči, već samo o uzgajanju iz hobija u baštenskim uslovima. Sve drugo značilo bi drastične klimatske promjene, koje bi se odrazile na ljudsku i životinjsku populaciju, a kakve se, bar za sada ne predviđaju u skorijoj budućnosti.
Prije 15, 20 godina smokva je bila pojam, onda smo se čudili i limunu, a danas je to ne tako rijetka pojava. Temperature su znatno veće, dostižu 42 stepena i onda je uspešno uzgajanje tropskog voća izuzetno moguće. Jednostavno, možda u neko dogledno vreme budemo rekreativno gajili neke biljke za koje nismo ni verovali da mogu da uspijevaju na ovim prostorima. Ipak, takvo voće ne može da ima ni prinos ni ukus ni kvalitet kao tamo gde se masovno gaji jer je klima najpogodnija. Primjera radi, zato je naša malina takva kakva jeste i pravi srpski brend, jer je upravo ovde za nju najbolje podneblje, ističe doktor bioloških nauka Duško Brković.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.