Društvo

Bolje spriječiti nego liječiti: Lijekovi protiv korona virusa ne treba da nam zamagle um

Farmaceutske kompanije paralelno sa vakcinama razvijaju nove lijekove protiv korona virusa

Bolje spriječiti nego liječiti: Lijekovi protiv korona virusa ne treba da nam zamagle um
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

U roku od dva mjeseca dva nova lijeka trebalo bi da počnu da se koriste i u Srbiji. Klinički farmakolog Radan Stojanović kaže za RTS da saznanje da postoje lijekovi protiv korone koji se mogu piti kod kuće ne bi trebalo ljudima da zamagli um, pa da pomisle da nema potrebe da se vakcinišu.

Dva nova lijeka protiv kovida 19 trebalo bi da počnu da se koriste i u Srbiji u roku od dva mjeseca. Oba lijeka stižu iz Sjedinjenih Američkih Država. Trebalo bi da se daju u prvih pet dana bolesti. To su tablete i koriste se oralno kod kuće.

Prvi je “molnupiravir”, a proizvodi ga kompanija “Merk”. Kako prenose mediji, SAD i Srbija su prve zemlje koje će ga koristiti. Za najmanje 30 odsto smanjuje mogućnost razvoja najtežih oblika bolesti, pa i smrti.

Drugi lijek se zove “pakslovid”. Proizvodi ga “Fajzer”. Britanija i Srbija su prve zemlje, pored Amerike, koje će ga koristiti. Za skoro 90 odsto smanjuje mogućnost težih oblika bolesti.

FOTO: ATEF SAFADI/EPA
FOTO: ATEF SAFADI/EPA

Klinički farmakolog Radan Stojanović kaže da su lijekovi protiv korona virusa, kao i vakcine, generalno ispitani u mjeri u kojoj je neophodno da bi se dobila dozvola za hitnu primjenu kod ljudi u cilju obuzdavanja pandemije.

– O efikasnosti ovih lijekova saznajemo iz rezultata sprovedenih kliničkih ispitivanja. Molnupiravir je dobio dozvolu za primjenu od britanske agencije, kuca na vrata američke Agencije za hranu i lijekove, prošao je već prvu stepenicu i očekuje se da vrlo brzo dobije dozvolu. Zatim će slijediti odobrenje od Evropske agencije za lijekove, pa i od naše – objašnjava Stojanović.

Stojanović ističe da će građani Srbije lijekove vjerovatno dobiti kao neku vrstu novogodišnjeg poklona, ali da je o pravoj vrijednosti tog poklona rano govoriti.

– Pustićemo da vrijeme pokaže. Imali smo rezultate kliničkih ispitivanja koji su veoma zadovoljavajući. Međutim, ispitivanja se dešavaju u kontrolisanim uslovima i odabir pacijenata se vrši na određen način. Efikasnost uočena u kliničkom ispitivanju ne mora da bude ona kojoj ćemo biti svjedoci u realnom vremenu – naglašava Stojanović.

Na pitanje da li pojava lijekova znači da vakcina više nije potrebna, Stojanović podsjeća na narodnu izreku – “bolje spriječiti nego liječiti”.

– Ovo spriječiti odnosi se na vakcine koje su preventivna mjera. Saznanje da postoje neki lijekovi koji se mogu piti kod kuće ne bi trebalo da nam zamagli um i da pomislimo da nema potrebe da se vakcinišemo. Taj scenario ne bi trebalo da se dogodi – naglašava Stojanović.

Ističe i da lijekovi nisu namijenjeni za svakog oboljelog, već se koriste kod određene grupe pacijenata – onih koji imaju blagu do umjerenu formu bolesti i barem jedan faktor rizika koji će doprineti da bolest krene u neželjenom smjeru.

– Istraživanja su rađena sa različitim sojevima i efikasnost je približno ista. Za omikron nemamo podatke, ali se ne očekuje da kompromituje efikasnost, jer je mehanizam dejstva ovih lijekova nezavisan od spajk proteina, na kojem omikron ima veliki broj mutacija – objašnjava Stojanović.

Stojanović upozorava da se nikako ne treba olako odricati epidemioloških mjera, jer se zemljama koje su se oslonile samo na vakcine to vraća kao bumerang, pa sada ponovo uvode mjere.

– Imamo dobar primjer, imamo odakle da učimo i mi građani ne bi trebalo da budemo loši đaci bez obzira što često nestručnost i zablude našeg razrednog stariješine mogu da nas odvedu na pogrešan put. Imamo iskustva iz drugih zemalja koja treba da primjenimo – kaže Stojanović.

Ističe da sposobnost mutacija da poremete efikasnost vakcina postoji, ali da efekte treba pratiti.

– Ne možemo unaprijed reći kako će biti. Efikasnost vakcina se procjenjuje u laboratorijskim uslovima i na terenu. U laboratoriji je primjećeno da antitijela kod pacijenta koji su dobili Fajzerovu vakcinu imaju smanjenu sposobnost neutralizcije omikron soja, ali to je izuzetno mali uzorak da bi se donijeli neki krupni zaključci. Moramo vidjeti na terenu šta se dešava – kaže Stojanović, prenosi Blic.

Naglašava da je efikasnost postojećih vakcina za sada vrlo zadovoljavajuća kada je riječ o zaštiti od teških kliničkih slika i smrtnog ishoda.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu