Prva zabrana meni bila je 26. juna 2020. godine, i od tada su me Albanci devet puta vraćali sa administrativnih prelaza. Izuzetak je prošla godina, kada sam, uoči Vidovdana, 27. juna, zajedno sa Mirkom Ćurićem, gradonačelnikom Trebinja, uspio ući na Kosovo i Metohiju – kazao je Arlov.
Ali, ni kasnije, loša praksa nije promijenjena.
-Poslije, kao i prije toga 26.juna 2020. godine, vraćali su me bez razloga, uz skromno obrazloženje u pisanoj formi, da bi mojim ulaskom na Kosovo i Metohiju, gdje se bavim isključivo humanitarnim radom, gdje pomažem ugroženim i obespravljenim Srbima, bila narušena međunarodna diplomatska, bezbjednosna i zdravstvena situacija – ispričao je Arlov.
On se, zbog toga, mnogo puta žalio inostranim ambasadorima i ambasadama, ali bez uspjeha.
– Ukazao sam na svoj problem njemačkoj, italijanskoj, norveškoj, britanskoj, američkoj i hrvatskoj ambasadi u Prištini. Od njih nisam dobio odgovor. Posredstvom advokata, poslije neuspješnog pokušaja 27. aprila ove godine, da uđem na Kosovo i Metohiju, uputio sam molbu da mi se dozvoli ulazak i zatražio objašnjenjenje više kosovskih institucije. To su Granična služba, policija, direktor bezbjednosnih kosovskih agencija… Ni od njih nisam dobio odgovor –pojasnio je Arlov rekavši daga to neće pokolebati u humanitarnom radu niti će opdustati od pomoći Srbima Kosova i Metohije.
Ovaj humanitarac kaže da su mnogim u tom regionu narušena temeljna ljudska prava, bez obzira što se nisu ogriješili o zakon niti se bave bilo kakvim, bezbjedonosno sumnjivim ili nedozvoljenim poslovima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu