Oni koji su se opredjelili za ovaj posao, koji je danas jedan od traženijih i isplativijih, pričaju za „EuroBlic“ da se od ovog zanata ne može obogatiti, ali se može pristajno živjeti. Navode da je jedan od razloga zbog kojeg se opredjeljuju za ovaj posao i činjenica što je u odnosu na prošlu godinu povećan broj požara zbog zapušenih dimnjaka i neispravnih grijnih tijela. Iz Vatrogasne jedinice Bijeljina ističu da su u protekla dva mjeseca imali 56 intervencija.
Pero Malić, koji se dimljačarstvom bavi skoro 18 godina, kaže da je čišćenje dimnjaka, centralni kotlovi i ventilacijski otvori, sanacija dimnjaka samo neki od usluga koje građani koriste. Priča da je godinama preživljavao i hranio porodicu od rada na nadnici, te da se poslom dimnjačara počeo baviti slučajno.
Nikad se nisam pokajao što sam se počeo baviti ovim poslom. Da bi neko postao dobar dimanjačar potrebni su dobra volja, malo vještine i mnogo hrabrosti. Sve je počelo zahvaljujući mom kumu kojem sam pomagao. Učio sam od njega taj zanat i na kraju sam savladao sve što treba za taj posao – priča Pero. Ističe da na našem prostoru nema škole za dimnjačara, ali ako se nešto voli nijedan posao nije teško naučiti.
– Ne može se svako popeti i hodati po krovu. To zna kada su visoki objekti u pitanju da bude i opasno. Mora se biti pažljiv i oprezan, ali vremenom se čovek „svješti“ – kaže ovaj semberski dimnjačar. On za „EuroBlic“ navodi i da ima su potrebnu opremu bez koje ne izlazi na teren, a to su žice, četke, čekrke, a nešto je i sam inovirao.
– Smolu iz dimnjaka nije lako ukloniti. Važno je, ipak, uraditi ovaj posao na vrijeme jer ako se dimnjak zapuši i zapali, može izazvati veliku štetu – kaže Pero. Dodaje da u sezoni ima mnogo posla.
– Nekada je to išlo po preporuci, sada već imam stalne mušterije. Zovu ljudi u jesen kada se pripremaju za grejnu sezonu, ali i na proljeće kada se prestane sa grijanjem. Odem, pogledam, očistim. Trudim se da i cijena bude prihvatljiva. Čišćenje odžaka naplaćujem od 15 do 50 KM. Važno je da domaćin bude zadovoljan, onda sam zadovoljan i ja – kaže ovaj dimnjačar.
Sa osmjehom dodaje da je opšte poznato da dimnjačari donose sreću. – Mnogi i sada kada me vide dodirnu dugme za sreću. Ima i onih koji traže da dodirnu žicu iz četke za čišćenje i zamisle želju. Omogućim im i to jer nikad se ne zna da li će im se želja i ispuniti – kaže Pero.
Istovremeno, iz MUP RS saopštavaju da su najčešći uzroci požara ljudska nepažnja, zapušeni dimnjaci i neispravne električne instalacije. Iz Vatrogasne jedinice apeluju na građane da vode računa o ispravnosti grijnih tijela i električnih instalacija kako bi se smanjio broj požara i spriječila materijalna šteta koju izaziva vatrena stihija. Komandir Vatrogasne brigade Bijeljina Mile Spasojević podsjeća da se, u odnosu na isti period prošle godine, dogodilo 14 požara više čiji je uzrok bio zapušen dimnjak.
– Imamo 56 vatrogasaca koja koji dežuraju u četiri smjene, imamo 22 specijalizovana vatrogasna vozila, opremu i sve što je neophodno, ali građani moraju da vode računa o grijnim i električnim instalacijama. Samo tako možemo izbjeći veću opasnost od požara i zaštiti ljudske živote i imovinu – naglašava Spasojević.
Šteta skoro 100.000 KM
Redovnim održavanjem grijnih tjela i čišćenjem odžaka može se smanjiti broj požara, a time i izbjeći materijalna šteta.
Samo u prvih dva mjeseca ove godine u požarima je na privrednim i stambenim objektima u Semberiji pričinjena šteta od 97.000 KM.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu