Prethodne studije fokusirale su se na povezanost trajanja sna i zdravstvenih ishoda, savjetujući ljude da spavaju između sedam i devet sati noću.
Taj savjet i dalje vrijedi. No, istraživači se sve više usmjeravaju na obrazce spavanja, a posebno na uticaj neregularnog spavanja – što se definiše kao varijacije u vremenu kada osoba ide spavati i budi se.
Nova studija pokazala je da je neregularno spavanje – odlazak na spavanje i buđenje u različito vrijeme svaki dan – “snažno povezano” s višim rizikom od većih negativnih kardiovaskularnih stanja.
Čak i osam sati sna nije bilo dovoljno da nadomjesti štetne efekte variranja vremena za odlazak na spavanje i buđenje, upozoravaju stručnjaci.
Istraživanje, objavljeno u Journal of Epidemiology and Community Health, obuhvatilo je 72.269 osoba u dobi od 40 do 79 godina iz britanske studije Biobank. Studija nije utvrdila tačno koliko blizu morate biti istom vremenu za spavanje i buđenje – samo da što ste dalje od istog vremena, to je veći rizik od štete.
Glavni autor, Žan Flipi Šaput s Univerziteta u Otavi, ističe: “Trebao bi biti cilj buditi se i ići na spavanje unutar 30 minuta od istog vremena svake noći i svakog jutra, uključujući vikende. Unutar sat vremena od istog vremena je dobro, ali nije tako dobro kao 30 minuta, a još bolje je da uopšte ne postoji varijacija”.
– Premašivanje razlike od sat vremena svake noći i svakog jutra znači neregularno spavanje. To može imati negativne efekte na zdravlje. Što ste bliže nultoj varijaciji, to je bolje – dodaje.
– Niko nije savršen tokom cijele godine, i ako nemate redovan obrazac spavanja jedan ili dva dana sedmično, to vam neće naštetiti. Ali, ako stalno imate neregularno spavanje pet ili šest dana sedmično, tada to postaje hronično, a to je problem – naglašava Šaput.
On je rekao da je buđenje u isto vrijeme svaki dan važnije od odlaska na spavanje u isto vrijeme.
– Buditi se u različito vrijeme svako jutro zaista poremeti vaš unutrašnji sat, a to može imati negativne zdravstvene posljedice – rekao je i dodao:
– Ako trebate nadoknaditi propušteni san tokom sedmice vikendom, onda je bolje ići na spavanje ranije nego spavati do kasno – i dalje biste trebali pokušati buditi se u isto vrijeme, čak i subotom i nedjeljom.
U studiji su učesnici nosili uređaj za praćenje aktivnosti sedam dana kako bi pratili svoj san, a stručnjaci su zatim izračunali indeks regularnosti spavanja (SRI) za svaku osobu.
Indeks je zabilježio dnevnu varijabilnost u vremenu za spavanje, buđenje, trajanje sna i buđenja tokom noći, a učesnici su dobili ocjenu u rasponu od 0 (vrlo neregularno) do 100 (savršeno redovan obrazac spavanja i buđenja).
Učesnici su bili raspoređeni u grupu s neregularnim spavanjem (SRI manje od 71,6), umjereno neregularnim spavanjem (SRI između 71,6 i 87,3) ili grupu redovnih spavača (SRI veći od 87,3). Učesnici praćeni tokom osam godina.
Čak i nakon što su uzeti u obzir faktori koji bi mogli uticati na rezultate, učesnici s neregularnim spavanjem imali su 26% veći rizik od moždanog udara, zatajenja srca ili srčanog udara od onih s redovnim snom, pokazalo je istraživanje. Učesnici s umjereno neregularnim spavanjem imali su 8% veći rizik.
Istraživači su otkrili da je SRI indeks kontinuirana mjera, pri čemu je rizik od srčanog udara i moždanog udara rastao što su obrazci spavanja bili neregularniji.
Preporučena količina sna za osobe u dobi od 18 do 64 godine je između sedam i devet sati noću, a sedam do osam sati za osobe starije od 65 godina.
Studija je otkrila da je veći postotak redovnih spavača (61%) ispunjavao preporučenu količinu sna u odnosu na neregularne spavače (48%). Međutim, to nije imalo nikakvog uticaja na zdravlje srca za neregularne spavače, koji su imali isti viši rizik od moždanog udara i srčanog udara čak i ako su spavali dovoljno.
Nasuprot tome, umjereno neregularni spavači imali su manji rizik ako su imali adekvatan san.
Ovo je bila promatračka studija, i stoga nije mogla utvrditi uzrok i posljedicu, a istraživači su priznali različita ograničenja svojih zaključaka.
No, zaključili su da rezultati sugerišu da je neregularno spavanje snažno povezano s rizikom od većih negativnih kardiovaskularnih stanja kod odraslih, bez obzira na to jesu li ispunjeni preporučenu kvotu sna.
– Što je važnije, naši rezultati sugerišu da bi regularnost spavanja mogla biti relevantnija od dostatnog trajanja sna u moduliranju rizika od velikih negativnih kardiovaskularnih događaja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu