Popis u BiH ni na vidiku: Građane bi mogli brojati tek 2031.

Proističe to iz odgovora koji je utvrdio Savjet ministara BiH, na prijedlog Agencije za statistiku BiH, a na poslaničko pitanje koje je postavila Rejhana Dervišević, poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Zahtjevi Evropske unije

– Statističke institucije u BiH nastoje uskladiti praksu i metodologiju sa zahtjevima u Evropskoj uniji, što je obaveza u procesu pridruživanja EU. Relevantnom uredbom EU definisano je da su godine koje završavaju cifrom 1 referentne godine za popis stanovništva. U skladu s navedenim, aktivnosti na izradi zakona biće moguće i potrebne u kasnijem razdoblju, a ne u ovome trenutku – navedeno je u odgovoru, u kojem, slučajno ili ne, nema informacije o tome zašto onda nismo popisani 2021. godine.

Derviševićeva je, inače, još 13. februara 2026. godine postavila niz pitanja. Interesovalo ju je da li je u planu Savjeta ministara za 2026. godinu BiH iniciranje donošenja novog zakona o popisu i da li je planirano da taj zakon bude donesen u tekućoj kalendarskoj godini.

Postoje li prepreke

Zanimalo ju je i postoje li institucionalne ili tehničke prepreke koje onemogućavaju donošenje zakona i sprovođenje novog popisa. I načekala se: tek nekoliko mjeseci kasnije, Savjet ministara BiH utvrdio je odgovor u kojem se navodi da “u tekućoj 2026. godini nije planirano pokretanje niti donošenje novog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH”.

– Razlozi za to proizlaze iz važećih regulativa Evropske unije, statističke prakse u BiH i regiji, tehničkih prepreka te neophodnih preduslova. Priprema popisa stanovništva izuzetno je složena, skupa i dugogodišnja statistička aktivnost. Ona, osim statističkih institucija, obuhvata i čitav niz drugih tijela državne uprave te učesnika na različitim nivoima vlasti – navedeno je u odgovoru koji je utvrdio Savjet ministara BiH.

Strogo utvrđen redoslijed

Kako su dodali, zbog njihove međuzavisnosti, pripremne aktivnosti imaju strogo utvrđen redoslijed.

– Na početku procesa nije moguće sprovoditi aktivnosti koje podrazumijevaju da je cjelokupan proces priprema već usaglašen i dovršen. Zakon o popisu jedna je od takvih aktivnosti te se on donosi na samom kraju višegodišnjih priprema. Tek kada je potpuno izvjesno da više neće biti bitnih izmjena u brojnim metodološkim, organizacijskim, tehničkim i logističkim rješenjima, ti se elementi unose u tekst zakona. Stoga bi obrnuti proces, koji bi započeo izradom zakona, bio tehnički neizvedljiv te kontraproduktivan i štetan za sam proces – navedeno je u odgovoru.

Utvrđivanje datuma

Dosadašnja praksa, kako je istaknuto, pokazuje da se zakon o popisu donosi tek kada su sve pojedinosti između institucija potpuno utvrđene i dogovorene konsenzusom.

– To uključuje: utvrđivanje datuma početka popisa i popisnih pitanja, izradu svih relevantnih metodoloških i organizacijskih dokumenata, detaljno razrađen budžet i izvore finansiranja, izradu vazdušnih snimaka i karata za približno 25.000 popisnih krugova i sprovođenje probnog popisa radi testiranja predloženih rješenja – navedeno je u odgovoru koji je utvrdio Savjet ministara.

Svaka naknadna promjena, kako su dodali, zahtijevala bi izmjene zakona, što u trenutnim političkim okolnostima nije uvijek izvjesno.

Praksa u drugim zemljama

– Ovakav pristup je primijenjen i pri donošenju prethodnog zakona o popisu u BiH, a ista praksa postoji i u drugim zemljama – naglašeno je u odgovoru.

Bez obzira na dinamiku popisa, kako je istaknuto u odgovoru, statističke institucije redovno proizvode brojne podatke koji se odnose na statistiku rođenih i umrlih, te procjene i projekcije broja stanovnika na svim nivoima.

Derviševićeva ističe da popis nije političko pitanje, ali je uvjerena da u BiH nema političke volje da se on uradi.

Osnovni alat

– Popis je osnovni alat za razvoj države. Posljednji popis je urađen 2013. godine, a sve ono što se poslije planirano, od budežta, preko strategija za zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvo, sve se temeljilo na podacima iz 2013. A javno se iznose podaci o masovnom odlasku mladog i radno sposobnog stanovništva. Znači, ono što je činjenica jeste da bez novog popisa nemamo ni uvid koliko nas živi u BiH, niti u starosnu strukturu. Ili, gdje su žarišta depopulacije, odnosno odakle ljudi masovno odlaze – rekla je Derviševićeva za Nezavisne.

Propustili popisni krug

Demograf Aleksandar Majić kaže da bi ga radovalo ako bi popis u BiH bio obavljen i 2031. godine. Posljednji je, podsjeća, urađen 2013. i definitivno je prošao predug period.

– Mi smo definitivno propustili popisni krug i sigurno nećemo obaviti popis do četvrte decenije u ovom vijeku. Sigurno ga neće biti sljedeće godine, ili 2028, jer nema efekta – ne možemo komparirati podatke, recimo, sa Hrvatskom. Generalno, pripreme za sam popis traju najmanje četiri godine. To je ogroman proces – rekao je Majić.