Zabrana društvenih mreža mlađima od 16 godina: Da li je model iz Australije primjenjiv u BiH

Platforme poput Instagrama, TikToka i Jutjuba sada su obavezane da blokiraju naloge korisnicima mlađim od 16 godina ili se suočavaju sa kaznama.

Ova mjera obrazložena je brigom za mentalno zdravlje djece i mladih, njihov razvoj, kao i sve češćim problemima zavisnosti od ekrana, sajber nasilja i neprimjerenog sadržaja. Odluka otvara važno pitanje i za Bosnu i Hercegovinu: Da li bi sličan potez mogao donijeti pozitivne efekte i u našem društvu, ili bi izazvao više problema nego koristi?

“Zabrane rijetko daju željene rezultate”

Sociolog Mirjana Čeko za Srpskainfo ističe da se rasprava o zabrani korišćenja društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina mora voditi oprezno i odgovorno, bez pojednostavljivanja kompleksnih društvenih procesa.

-Iako su rizici digitalnog prostora realni, potpuna zabrana nije društveno održivo rješenje. Društvene mreže su danas jedan od ključnih prostora socijalizacije djece i mladih. One su “mjesto” gdje se uspostavljaju odnosi, gradi identitet i ostvaruje osjećaj pripadnosti. Isključivanje djece iz tog prostora samo će dodatno produbiti generacijski jaz – smatra Čeko.

Iskustva, kako pojašnjava, pokazuju da zabrane rijetko daju željene rezultate.

-Djeca i mladi će pronaći načine da ih zaobiđu, što ih zapravo gura u neregulisan i rizičniji digitalni prostor, izvan nadzora roditelja i institucija. A u kontekstu Bosne i Hercegovine, gdje ne postoji sistemski razvijena digitalna edukacija, niti jasni mehanizmi kontrole, ovakva zabrana bi bila teško provodiva i vjerovatno samo deklarativna. Umjesto zabrana, potrebna nam je digitalna pismenost, politike o odgovornost platformi, ali i edukacija roditelja i, uopšte, jačanje kapaciteta obrazovnog sistema kada je digitalna pismenost u pitanju – precizira Čeko.

Poručuje da rješenje ne treba tražiti u isključivanju djece iz digitalnog svijeta, već u njihovom osnaživanju da se u tom prostoru, kao i i u “stvarnom svijetu” kreću sigurno, kritički i odgovorno.

“Rješenje problema ne leži u zabranama”

Profesor Nebojša Macanović, doktor pedagoških nauka, smatra da rješenje problema ne leži u zabranama, već u uticanju na svijest mladih i kvalitetniju organizaciju njihovog slobodnog vremena.

-Kada kažem svijest mladih, moramo imati na umu da oni danas mobilne telefone i društvene mreže uglavnom koriste za zabavu. Oko 95 odsto mladih koristi telefon u te svrhe, dok svega tri odsto za učenje. Znači, moramo da ih usmjerimo da telefon koriste za dolazak do nekih korisnih informacija, a ne samo za igru i zabavu – kaže Macanović za Srpskainfo.

Smatra da je vrlo mali broj djece i srednjoškolaca uključen u sportske ili kulturne aktivnosti, zbog čega imaju mnogo slobodnog vremena koje najčešće provode na društvenim mrežama, nerijetko i po šest sati dnevno.

– Mladi na društvenim mrežama prate uglavnom sve ono što je loše, a ne ono što je dobro i korisno – upozorava on.

Macanović smatra da bi uvođenje zabrane korišćenja društvenih mreža, poput one u Australiji, u našim uslovima bilo neizvodljivo.

– Nismo dovoljno uređeno društvo za takvu mjeru. Mislim da bi sa aspekta mentalnog zdravlja, zabrana dobila kontraefekat. Možda bi došlo do nomofobije ili nekog agresivnog ponašanja. Kada neko prati društvene mreže duži vremenski period, pa mu to odjednom prekinete, on pokazuje neki vid asocijalnog ponašanja. Zbog svega toga, smatram da je takva mjera u praksi neizvodljiva. – zaključuje Macanović.