Tokom sastanka održanog na marginama samita Centralnoevropske inicijative usaglašeno je da će do kraja ove godine Plenković posjetiti BiH, saopšteno je iz Savjeta ministara.
Sovornici su razmijenili mišljenja i o trenutnoj političkoj situaciji u BiH, te o statusu razgovora o izbornoj reformi u BiH, gdje je istaknuto da je veoma važno da se postigne rješenje prihvatljivo za sve strane u BiH.
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da će BiH u narednom periodu biti posvećena regionalnoj saradnji, sprovođenju zajedničkih inicijativa i ostvarivanju partnerstva radi razmjene informacija, stručnog usavršavanja, finansijske i materijalno-tehničke podrške i drugih oblika pomoći zemljama regiona.
U obraćanju na sastanku šefova vlada zemalja Centralnoevropske inicijative (CEI) u Budvi Tegeltija istakao da su evropske integracije strateško opredjeljenje BiH i po ovom pitanju postoji širok društveni i politički konsenzus, možda najširi po bilo kom pitanju u BiH.
Tegeltija je napomenuo da je na samitu u oktobru na Brdu kod Kranja usvojena deklaracija podrške evropskoj perspektivi zapadnog Balkana, iako nije u okviru zemalja članica konkretnije definisan vremenski okvir za pristupanje regiona u članstvo EU zbog čega opada entuzijazam i povjerenje u proces proširenja.
– Jasno nam je svima da je EU zaokupljena svojim unutrašnjim procesima i da proširenje nije u najužem krugu prioriteta. Na ovom samitu su prisutne one zemlje koje najšire zagovaraju pristupanje zemalja zapadnog Balkana EU. Mjesto BiH i zemalja zapadnog Balkana u evropskoj porodici i stabilan Balkan je obostrani interes – rekao je Tegeltija.
On je istakao da je veoma bitno vratiti obostrano povjerenje između EU i regiona i održati kredibilnost procesa proširenja, a posebno prekinuti politiku dvostrukih standarda EU po principu – ispunjavanje uslova, a onda nametanje dodatnih.
– Uslove za pristupanje neophodno je staviti u realne okvire – rekao je Tegeltija.
Predsjedavajući Savjeta ministara rekao je da u kontekstu ekonomskog oporavka i približavanja regiona EU poseban značaj ima regionalno ekonomsko povezivanje i ekonomski investicioni plan za zapadni Balkan, koji ima ogroman potencijal za smanjenje jaza u privrednom razvoju između zemalja zapadnog Balkana i EU.
– U svrhu unapređenja svakodnevnog života građana u fokus je neophodno staviti povezanost naših ekonomija i olakšavanje regionalne mobilnosti – rekao je on.
Tegeltija je naglasio značaj i opredijeljenost za produbljivanje regionalne saradnje i rješavanje svih otvorenih pitanja od zajedničkog interesa između ostalog i po pitanju razvoja infrastrukture, socijalnih i ekonomskih pitanja, borbe protiv organizovanog kriminala, bezbjednosti i jačanja svakog vida saradnje, jer otvara prostor za ubrzan razvoj, modernizaciju, jačanje i konkurentnost.
– BiH pridaje veliki značaj implementaciji ciljeva Agende održivog razvoja 2030 UN, a početkom 2021. usvojila je okvir za sprovođenje ciljeva iz ovog dokumenta. Regionalni pristup implementacije agende održivog razvoja je od najvećeg značaja – rekao je Tegeltija.
On ističe da se mnogi aspekti finansiranja društava radi implementacije ove agende u regionu mogu primijeniti na sličan način, da se najbolja praksa i naučene lekcije u najvećem broju slučajeva u zemljama regiona mogu relativno lako primijeniti, uzimajući u obzir sličnost kultura, mentaliteta, strukture društva, zajedničke istorije…
– Prekogranična saradnja trebala bi konstantno biti unapređivana. Pojedini regionalni projekti, pogotovo u oblasti infrastrukture, mogli bi napraviti veliki skok naprijed prema dostizanju ciljeva održivog razvoja. Mišljenja smo da bi CEI trebalo da proširi svoje aktivnosti i vidljivost u pogledu razvoja Agende 2030 koristeći svoje veliko iskustvo u regionalnoj saradnji koje traje više od 30 godina – ističe Tegeltija.
On je dodao da je potrebno uspostaviti simbolične nagrade i sertifikate za najbolje, čime bi se rezultati pokazali vidljivijim i drugima u okruženju.
Kada je u pitanju povećanje otpornosti u socio-ekonomskim oblastima i zdravstvu u vezi sa oporavkom od kovida 19, on je rekao da je pandemija pokazala da nijedan sistem nije dovoljno pripremljen da u potpunosti predvidi razmjere opasnosti po javno zdravlje i da minimizira njene negativne efekte na društvo.
– Pandemija je pokazala jedan od ključnih nedostataka sistem efikasne koordinacije u procesu upravljanja krizama, kako unutar samih zemalja, tako i na regionalnom nivou. Dobra i loša praksa stečena u skoro dvogodišnjoj borbi protiv pandemije, čiji se kraj, nažalost, još ne vidi, govori nam da posvećenost daljem jačanju zdravstvenih kapaciteta mora biti visoko na listi prioriteta svih zemalja – rekao je Tegeltija.
On ističe da je za BiH saradnja u okviru zemalja CEI veoma važna jer pruža platformu za razmjenu iskustava i najboljih praksi u dostizanju evropskih standarda između zemalja država članica EU i zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo, što u velikoj mjeri olakšava proces tranzicije.
– BiH podržava namjere CEI i Regionalne kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu da uspostave zajednički tehnički komitet koji bi činili predstavnici svih država članica CEI u okviru trogodišnjeg integrisanog zajedničkog akcionog plana koji će biti konzistentan sa akcionim planom CEI 2021. i 2023. i evropskim programom rada SZO 2020-2025 – rekao je Tegeltija.
On je pohvalio je crnogorsko predsjedavanje CEI, koje će ostati upamćeno po veoma teškim okolnostima izazvanim pandemijom kovida 19, ali koje je bilo i uspješno.
Tegeltija je pohvalio i rad Izvršnog sekretarijata CEI, te čestitao Bugarskoj preuzimanje predsjedavanja CEI od početka naredne godine.
Tegeltija i Bovman o ekonomskoj situaciji u BiH i regionu
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija razgovarao je danas, na marginama Samita šefova vlada Centralnoevropske inicijative u Budvi, sa potpredsjednikom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Markom Bovmanom o aktuelnoj ekonomskoj situaciji u BiH i regionu.
Tegeltija je rekao da je prethodni period obilježila teška situacija uzrokovana pandemijom virusa korona i da su svi nivoi vlasti u BiH bili posvećeni saniranju njenih posljedica.
U tom kontekstu, Tegeltija je istakao značaj nastavka sprovođenja mjera kojima se na odgovarajući način stimulišu privredne aktivnosti, uključujući realizaciju energetskih i infrastrukturnih projekata.
Na sastanku je razgovarano o realizaciji postojećih i pokretanju novih finansijskih programa EBRD-a, usmjerenih na unapređenje privrednog ambijenta, naročito kada je riječ o razvoju malih i srednjih preduzeća, energetskom sektoru i saobraćajnoj infrastrukturi, a sagovornici su razmijenili mišljenje i o novoj strategiji EBRD-a za BiH u periodu 2022-2027. godina, saopšteno je iz Savjeta ministara.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu