Riječ je o dva sporazuma iz tzv. Berlinskog procesa koja se odnose na države Zapadnog Balkana koje nisu članice EU: Sporazum o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne medicine i arhitekata i Sporazum o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja.
Ovi sporazumi su zajedno sa trećim sporazumom – o slobodi kretanja sa ličnim kartama na Zapadnom Balkanu – bez konsenzusa usvojeni na sjednici Predsjedništva BiH 21. juna. Željka Cvijanović ih je proglasila veoma štetnim po vitalne interese Srpske, a Narodna skupština je dvotrećinskom većinom potvrdila njen veto 27. juna.
Šta se promijenilo?
Prema Ustavu BiH i Poslovniku o radu Predsjedništva, to znači da ovi sporazumi ne mogu da stupe na snagu.
To je jednostavniji dio priče, dok onaj složeniji ima nekoliko zapleta. Prvo, javnost i opozicija u RS pitali su se zbog čega je Cvijanovićeva bila protiv sporazuma koje je, kao dio tzv. Berlinskog procesa, svojevremeno u ime BiH potpisao tadašnji predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija, takođe funkcioner SNSD.
Odgovor leži u novonastaloj situaciji na Kosovu, gdje Kurtijev režim hapsi Srbe, ne poštuje potpisane sporazume sa Beogradom i nalazi se pod udarom čak i svojih zapadnih saveznika. Kako je rečeno, u tom trenutku je za RS i za Cvijanovićevu bilo neprihvatljivo da se tzv. državljanima Kosova dozvoli da u BiH ulaze samo sa ličnom kartom.
– Ta tri sporazuma su na sjednicu Predsedništva BiH 21. juna stigla u paketu. Željka Cvijanović je tražila da se on raspakuje, da budu usvojeni samo sporazumi o priznavanju diploma i o stručnim kvalifikacijama. Međutim, druga dva člana Predsjedništva, prevashodno Denis Bećirović, bili su protiv toga. I to je razlog zbog čega su sva tri sporazuma oborena – priča izvor Srpskainfo.
Ovaj put, Milorad Dodik u ime Željke Cvijanović obećava da će dva sporazuma biti podržana u Predsjedništvu BiH. Međutim, sada je opet veliko pitanje da li će Bećirović i Željko Komšić pristati na raspakivanje paketa od tri sporazuma, kada to već jednom nisu učinili.
Druga nedoumica je da li ono što je već odbijeno može u tako kratkom roku da se ponovo vrati na odlučivanje u Predsjedništvo BiH. U Ustavu o tome nema ni riječi.
– Može, nema nikakve prepreke da Predsjedništvo o tome ponovo odlučuje – tvrde u Predsjedništvu BiH.
Putovanje s ličnim kartama
Na kraju, postavlja se pitanje da li dva pomenuta sporazuma imaju puni smisao bez verifikacije sporazuma o putovanju s ličnim kartama.
Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES iz Ljubljane, Zijad Bećirović, naglašava da je ključni zadatak izabranih zvaničnika trebalo da bude da svojim građanima olakšaju i unaprijede život, ali da se radi sve osim toga.
– Tri sporazuma u okviru Berlinskog procesa o priznavanju diploma u visokom školstvu, o priznavanju stručnih kvalifikacija i o putovanju samo s ličnim kartama na Zapadnom Balkanu ne zadiru u pitanje statusa Kosova. Kosovo je prilika da kompanije iz BiH, prvenstveno iz RS, ostvare izrazit suficit u robnoj razmjeni. Važno je da se navedeni sporazumi ratifikuju u paketu, a omogućiti slobodu kretanja građanima trebao bi biti prioritet. Sjetimo se koliko su građani BiH trpili kada je na snazi bio vizni režim sa EU. Potrebno je raditi na normalizaciji regiona u svim aspektima, a navedena tri sporazuma doprinose tome – kaže Bećirović za Srpskainfo.
Berlinski proces je diplomatska inicijativa bivše njemačke kancelarke Angele Merkel povezana s budućim proširenjem EU. Cilj je da revitalizuje multilateralne veze između Zapadnog Balkana i određenim zemljama EU, kao i da poboljša regionalnu saradnju zemalja u oblasti infrastrukturnog i ekonomskog razvoja. Počelo je prvom konferencijom o Zapadnom Balkanu u Berlinu 2014.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu