Politika

“I nas vrijeđa 1. mart ili 25. novembar” Dodik o pokušajima osporavanja proslave 9. januara

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da bi odricanje od 9. januara, kada se proslavlja Dan Republike, značilo odricanje od sebe i svoje istorije, odnosno prihvatanje spremnosti da se sluša diktat muslimana i stranaca.

Milorad Dodik
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

To nije moguće. Srbi su tog 9. januara 1992. godine na Palama donijeli odluku istorijskog karaktera, jednako kao što je tu odluku na referendumu 99 odsto njih potvrdilo da ovaj datum jeste Dan Republike rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

On je naglasio da tada nije bila namjera da Dan Republike bude na crkveni praznik Svetog Stefana, već je bio trenutak političkog moranja u vremenu kada su bile zajedničke aktivnosti SDA i HDZ na razbijanju BiH i njenom izvlačenju iz Jugoslavije.

– Kasnije su muslimani i strane sudije karakterisali da to nekoga vrijeđa. Ne vrijeđa nikoga! I nas vrijeđa 1. mart ili 25. novembar. Na zasjedanju ZAVNOBiH 25. novembra 1943. godine dominantno su bili Srbi. Tada je Vojislav Đedo Kecmanović bio predsjedavajući, imao je svoju ulicu u Sarajevu, a onda su došli skorojevići koji je ukinuli, a onda se zalažu za ZAVNOBiH. To pokazuje njihove namjere – naglasio je Dodik.

Pročitajte još

Predsjednik Republike Srpske poručio je da ne postoji sila koja bi mogla da zabrani obilježavanje 9. januara, te naglasio da je ponosan na srpski narod koji se okuplja oko tog praznika.

– Ne može neko sa strane doći i reći šta ćemo obilježavati. To je jednako kao da bi neko došao i rekao da 7. januara nije Božić već neki drugi dan. Dan Republike je 9. januar i ne može biti nijedan drugi datum – istakao je Dodik, prenosi Srna.

Republika Srpska će 9. januara proslaviti Dan Republike i 32 godine postojanja.

Deveti januar se slavi kao Dan Republike Srpske jer je tog datuma 1992. godine nastala pod prvobitnim nazivom Srpska Republika BiH.

Osnovali su je srpski poslanici u tadašnjoj Skupštini BiH nakon što su preglasani u ključnim pitanjima o opstanku Jugoslavije, a pripadnici druga dva naroda krenuli u secesiju mimo volje Srba koji su imali status konstitutivnog naroda.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu