Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Savo Minić, održao je već niz sastanaka s poljoprivrednicima, naglasivši da je na raspolaganju dovoljno sredstava da se pomogne poljoprivrednim proizvođačima.
Kako je najavio, jedan od prioriteta u novoj godini biće veći obuhvat korisnika podsticaja, pa će limit za uzgoj krmača biti smanjen na 10 umjesto dosadašnjih 15, a ovaca sa stotinu na 50 grla. To će pružiti šansu i sitnim proizvođačima, a očekuje se da će smanjenjem limita biti povećan obuhvat poljoprivrednih gazdinstava za više od 20 odsto.
Pravilnik o načinu usmjeravanja podsticaja za 2023. trebao bi biti donesen krajem mjeseca, a do tada poljoprivrednici očekuju još jedan krug razgovora.
Iz Udruženja uzgajivača ovaca i koza pozdravljaju najavljeno smanjenje limita za uzgoj, ali poručuju da pored toga treba povećati i iznos podsticaja.
Napominju da su podsticaji u okruženju i do pet puta veći nego kod nas. U Federaciji BiH, na primjer, iznose 45 KM, u Makedoniji 60 KM.
– Da bi živio od ovaca moraš imati najmanje 150 do 200 grla. Oni koji drže 50 ovaca uglavnom su ljudi koji već negdje rade i još imaju imanje ili drže miješano krave i ovce. Podsticaj od 11 KM ne znači ništa, to je socijalna pomoć. Ne vidim da će taj iznos ikoga odvratiti da ne ode u Sloveniju ili Austriju – smatra predsjednik udruženja Milan Ćirić, dodajući da čak ni sa 20 KM neće biti efekta.
Kozari su još prije nekoliko godina, kada su cijene bile kudikamo niže, isticali da bi im značilo da podsticaji budu 50 KM po grlu.
Semberski uzgajivač svinja Pero Zarić ima minimalna očekivanja za ovu godinu, samo da održi trenutnu proizvodnju, koja u turnusu iznosi oko 2.500 komada.
– Imam između 800 i 900 komada svinja, ne planiram se širiti, da mi je samo ostati na ovome, ali vjerovatno će biti smanjivanja proizvodnje. Ove godine podsticaj nam je bio 24 KM po svinji. Ako dignu podsticaje na nekih 70 KM, imaće nekog smisla raditi, ako ne, onda povlači se i spuštaj roletne – slikovito priča Zarić.
U istom tonu opisuje i današnje cijene. Prase za tovar košta 250 KM, pa koliko onda treba da bude tovljenik da bi mogao opravdati cijenu praseta i hrane, pita naš sagovornik. Kilogram soje inače iznosi 1,5 KM, a brašna 1,20 KM.
– Cijene prasadi u odnosu na cijenu hrane su male, ali u odnosu na kilogram mesa i krajnjeg potrošača su velike. Inflacija je napravila čudo, penzije i plate nisu mogle to da prate, a najgore je što krajnji potrošači misle da smo mi u ekstra profitu i zaradi. Međutim, to nije ni blizu. Da nije bilo podrške iz Kompenzacionog fonda, sve naše pare bi bile zatvorene – govori Zarić.
I voćari očekuju od ministarstva da im izađe u susret, kako bi mogli zadržati niže cijene proizvoda. Zbog silnih poskupljenja u prethodnom periodu, i voće je poskupjelo u proseku za 20 odsto, ali cijene, kažu, ne mogu više dizati jer neće imati kome prodati svoje proizvode.
Voćari se zato nadaju većim izdvajanjima iz budžeta za podršku ovoj proizvodnji, koja se, nažalost, iz godine u godinu smanjuje.
– Isto tako, očekujemo povećanje izdavanja po kilogramu prodatog voća i definitivno redovniju isplatu što se tiče podsticaja – kaže predsjednik Udruženja voćara “Prijedor” Mladen Marjanović.
A, uporedo sa novcem, poljoprivrednike brine i čudna klima, posebno ovogodišnja zima koja se takvom ne može ni zvati. Neko rješenje se, ističu, mora tražiti.
– Klima predstavlja sve veći problem. Strahujemo od same proizvodne godine, temperature su trenutno tolike da voće ne miruje, iako bi trebalo u ovom periodu. Sve to će uzrokovati i veće izdatke za zaštitu biljaka- zaključuje Marjanović.
Iz resornog ministarstva za ovu godinu najavili su još i donošenje zakona o poljoprivrednim podsticajima, što će biti osnov da proizvođač tačno zna šta može očekivati u jednoj godini, kako bi mogli ići u dugoročna ulaganja.
Problem i radnici
Agrarni budžet Srpske u ovoj godini povećan je sa 70 na 180 miliona maraka.
– Imamo sredstva i sigurno ćemo ih plasirati na najbolji mogući način. Mnogo više kontrole ćemo uvesti, jer moramo ići u korak s vremenom i sa informacionim sistemima – izjavio je nedavno resorni ministar Stevo Minić.
Poručio je da se mora proizvesti maksimalna količina hrane sa domaćih parcela i obradivih površina uz primjenu savremenih agrotehničkih mjera i podsticaja.
Istakao je da će se povećati broj korisnika i kada je riječ o proizvodnji ribe u Srpskoj, te da će jedan od ciljeva biti ruralni razvoj i seoska infrastruktura, samozapošljavanje mladih, kako bi se na selu zadržala poljoprivredna domaćinstva.
– Imamo problem radne snage i zato razmišljamo o uvođenju sistemu kako bi naš poljoprivredni proizvođač posredstvom aplikacije mogao na dan prijaviti berača, kopača i sve ono što mu je bitno – rekao je Minić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu