Posjetioci u Laktašima će imati priliku pogledati 29 radova, a učešće na ovogodišnjem 37. sazivu likovne kolonije uzelo je 14 akademskih slikara iz Banjaluke, Gradiške i Prijedora koji su zbog pandemije virusa korona, umjesto na Bardači, slikali u svojim domovima.
Umetnica Maja Šolak Bataković je jedna od učesnika, a u sklopu izložbe biće predstavljene njene dvije slike inspirisane bojama rane jeseni koje su veoma živog i razigranog kolorita.
S obzirom da je pandemija onemogućila zajednički rad slikara u prirodi, ova umjetnica je našla način da radi okružena jesenjim bojama.
– Nisam bila zatvorena u kući, naprotiv, radila sam na otvorenom. Moje selo je u Piskavici, tako da sam slikala kadrove iz svog sela i uživala, naravno. Uslijed prinudne izolacije zbog pandemije virusa, mnogi su našli utočište u prirodi i selu, pa tako i ja. Možda nas je to sve na neki način podsjetilo gdje su naši istinski izvori snage, kreativnosti, sigurnosti i života, na kraju krajeva. Kada civilizacija pokaže svoju ružnu stranu lica, onda trčimo majci prirodi u krilo. Upravo je to ono što promoviše ova likovna kolonija, zaštitu i brigu o prirodnim bogatstvima koje imamo, a koja će nam, vjerujem, biti od presudnog značaja u vremenu koje nadolazi – objansila je ona.
Likovno-ekološka kolonija „Bardača, Srbac“ je jedna od najstarijih kolonija na prostorima bivše Jugoslavije. Jedinstvena je po tome što ima ne samo umjetnički, već i ekološki i edukativni karakter sa osnovnim zadatkom učesnika da svojim djelima utiču na zaštitu životne sredine.
– Izložbe su značajne u svim situacijama, jer daju neku vrstu uvida u aktuelnu likovnu scenu, bilo na lokalnom, regionalnom ili međunarodnom nivou, ali i omogućavaju konekciju umjetnika sa publikom, kao i međusobnu komunikaciju umjetnika – rekla je umjetnica.
Kako kaže, osnovni vid promocije umjetničkih radova trenutno se odvija elektronski, putem društvenih mreža i virtuelnih galerija.
– Vizuelnim umjetnicima je i dalje naravno potrebno da izlažu u galerijama i zato je svaki novi izložbeni prostor dobrodošao, kao i ateljei, odnosno prostori gdje bi se omogućilo umjetnicima da stvaraju i da se razvijaju. Umjetnički konkursi, stipendije, rezidencije, sve su to već dobro poznati načini koji takođe unapređuju i podstiču umjetničko stvaralaštvo. Međutim ono što bi se sigurno moglo uraditi na nekom lokalnom nivou, to je što češće angažovanje umjetnika, a prije svega studenata Akademije umjetnosti u programe osmišljavanja i realizacije uređenja grada u cilju stvaranja lepšeg i kulturnijeg životnog okruženja – naglašava.
Prema njenim riječima, na ovaj način ostvaruje se obostrana korist i zadovoljstvo, umjetnici imaju priliku da pokažu svoju kreativnost i umjetnički izraz koji bi trebalo na pravi način i da se nagradi, a grad i njegovi građani da budu obogaćeni novim umjetničkim rešenjima kojima bi se radovali, dičili i kulturno uzdizali.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu