Svijet

Kad Putin pokaže (rijetku) MEKU STRANU

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je poznat po svom nemilosrdnom pristupu teroristima, ali je njegova zemlja bila spremnija od mnogih zapadnih zemalja da pomogne ženama i djeci, povezanim sa borcima Islamske države, da se vrate kući sa Bliskog istoka.

Kad Putin pokaže (rijetku) MEKU STRANU
FOTO: TANJUG/AP

Kako je rekao, ta djeca nisu odlučila da odu u zonu konflikta “i mi nemamo pravo da ih ostavimo tamo”. Gotovo 100 članova porodica džihadista u Siriji i Iraku vraćeno je krajem 2017. godine, prije nego što je ruska obavještajna služba izrazila zabrinutost za sigurnost u zemlji koja je više puta bila meta terorističkih napada, prenosi “Blumberg”.

Iskustvo Rusije ilustruje izazove sa kojima se suočavaju SAD i Evropa kada odlučuju kako da se nose sa građanima zarobljenim u Siriji i Iraku koji su bili deo Islamske države.

Mnoge vlade nisu bile voljne da vrate bivše borce, sude im i kazne ih, bojeći se napada ili pokušaja da se radikalizuju zatvorenici iz zatvora. Dok su mnogi džihadisti ubijeni, hiljade žena i djece je ostalo na Bliskom istoku u zatvorima i logorima nakon raspada takozvanog kalifata Islamske države, i predstavljaju humanitarni izazov i potencijalnu buduću bezbjednosnu prijetnju ako njihova sudbina ne bude riješena.

Rusija ima ozbiljan problem u pogledu ljudskih prava, ali je učinila mnogo – više nego zapadne demokratije – po pitanju povratka. Globalno, Rusija je imala najaktivniji program za vraćanje zatvorenika iz Iraka i Sirije, posebno djece – rekla je Tanja Lokšina, pomoćnica direktora “Hjuman rajts voč” za Evropu i Centralnu Aziju.

Kadirov spasava djecu?

Paradoksalno, program je pokrenuo Ramzan Kadirov, ozloglašeni vođa Čečenije koji se našao na američkoj listi sankcija u decembru 2017. godine, optužen da je odgovoran za “vansudska ubistva, mučenje i druga teška kršenja ljudskih prava”. Istog mjeseca, Putin je podržao Kadirovljeve “plemenite” napore da spase djecu, a da nije spomenuo žene zarobljene u ratnoj zoni.

Predsjednikova podrška je važan signal za oko 25 miliona muslimana u Rusiji, druge po veličini vjerske grupe u zemlji. Kremlj je naporno radio da bi zadržao lojalnost najveće evropske muslimanske manjine dok se borio protiv domaćih militanata u Čečeniji i susjednim oblastima Sjevernog Kavkaza.

Ipak, žene koje su vraćene sa Bliskog istoka, čuvaju se pod nadzorom službi bezbjednosti i često moraju da drže govore u kojima osuđuju svoj angažman u Islamskoj državi da bi odvratile druge od ekstremizma.

Kadirov se uključio u ovo pitanje kako bi “naglasio svoje vođstvo među muslimanima u Rusiji” i poboljšao svoj javni imidž kroz suprotstavljanje Islamskoj državi, izjavio je Grigorij Švedov, analitičar.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu