I prošlu zimu mnogi su jedva prezimili. Stotine hiljada ljudi u BiH su strijepili su od gladi i sa zebnjom pogledavali da li će skromne zalihe drva izdržati do proljeća. Jer, kako ističu u Fondaciji za socijalno uključivanje u BiH, i prije korona krize svaki šesti stanovnik Bosne i Hercegovine je preživljavao sa 90 do 150 KM mjesečno.
Stanovnici Sarajeva i još nekih gradova i prošle zime su na ulicu rijetko izalazili bez maske: ne zbog kovida, koji je stigao kasnije, nego zbog ekstremno zagađenog vazduha.
Ekonomija je i prošle zime bila slabašna, a politička situacija rovita.
Šta nas tek čeka u nadolazećoj zimi, nakon što je korona virus napunio bolnice i izazvao krizu, koja je udvostručila redove gladnih pred javnim kuhinjama? Da li će ulice biti okovane snijegom, a vazduh zasićen smogom? I da li će nakon lokalnih izbora, poslije kojih su uslijedile i otvorene prijetnje “neposlušnima”, pasti sve maske?
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da nam predstoji neizvjesna zima, prvenstveno zbog pandemije i stalnog siromašenja građana, te da će mnogi, zbog krize, živjeti u strahu od gubitka radnog mjesta. U svemu tome politika, umjesto da rješava probleme, vjerovatno će samo dodatno zagorčati život građanima.
Politička kriza je gotovo izvjesna u najvećem gradu Srpske, gdje novi gradonačelnik dolazi iz jedne, a skupštinska većina iz druge opcije, one koja vlada na republičkom nivou.
– Neće se Banjalučani smrzavati zbog političke osvete SNSD i Milorada Dodika, jer bi u slučaju zavrtanja radijatora osveta Banjalučana mogla biti kudikamo pogubnija. Dodik je već povukao ručnu, jer je njegova izjava izazvala veliki gnjev građana. To ne znači da Banjalučani neće biti “kažnjeni” na drugi način i da će im biti oproštena “izdaja” na izborima – kaže Topićeva.
Dodaje da će i u nekim drugim lokalnim zajednicama u hladnim danima biti žestoke bure. Ako moćnici udare direktno na malog čovjeka i ugroze preživljavanje, to može biti kobno, upozorava Tanja Topić.
Koban bi za mnoge mogao biti i korona virus, pogotovo ako građani, tokom zimskih slava i svetkovina, zaborave na maske i fizičku distancu i okupe se oko trpeza.
Direktor Instituta za javno zdravstvo RS, Branislav Zeljković, kaže da niko ne može pouzdano predvidjeti kakva nas zima čeka u epidemiološkom smislu.
– Vidimo da je i sada situacija u Srpskoj teška. Ima izvjesne stabilizacije, ali još uvijek imamo izrazito veliki broj pozitivnih i oboljelih. Predviđanja stručnjaka u svijetu govore da se očekuje povećan broj zaraženih, ali kako će se virus ponašati niko još ne zna. Nas najviše zabrinjavaju okupljanja, koja mogu biti veliki rizik. Dakle, moramo se pridržavati epidemioloških mjera; to je jedini spas – kaže Zeljković.
Ranka Ninković Papić, izvršna direktorka Fondacije za socijalno uključivanje u BiH, smatra da je, uprkos crnim statistikama o socijalom stanju, spas u – optimizmu.
– Zima će biti teža nego prošla, gladnih će biti sve više, ali narod će se snalaziti, kao i uvijek. Biće nam malo toplije oko srca i zbog političkih promjena, koje su ipak počele. Moramo da se borimo, da radimo, da živimo s koronom kako možemo i da se bavimo svojim životima, inače ćemo pasti još dublje u pasivnost. Preporučujem optimizam, jer nas to jedino može izvući iz ponora – kaže sagovornica Srpskainfo.
Optimizam budi i dugoročna vremenska prognoza. Zima će biti duga, ali blaga.
Tvrdi to Nebojša Kuštrinović, penzionisani banjalučki meteorolog, pozivajući se na Evropski centar za srednjoročne i dugoročne vremenske prognoze, ali i na statistiku vremenskih prilika, koja se u Banjaluci vodi od 1882. godine.
– I prošla zima bila je blaga. Posljednju ozbiljnu zimu imali smo 2012. godine, ali to se sada neće ponoviti. Desiće se pokoji hladan dan, ali dugotrajnog minusa i velikih snjegova neće biti – navodi Kuštrinović.
Blaga zima je, nažalost, posljedica globalnog zagrijavanja, koje dugoročno uništava planetu. Upozoravaju na to i ekolozi, koji nisu optimisti ni kada je u pitanju vazduh, koji ćemo na zimu udisati kroz maske.
Ni korona kriza, ni usporavanje ekonomije neće nam doneti čistiji vazduh, jer smog i ne potiče od industrije, nego iz dimnjaka i auspuha.
– Biće nam kao i prošle zime, jer se ništa nije promijenilo, pogotovo ne na bolje. Ložićemo, kao i prethodnih zima, naše toplane će zagađivati vazduh jednako kao i svih prethodnih godina, vozićemo automobile i to uglavnom stare, kakvi su u razvijenim zemljama odavno protjerani s drumova – kaže Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.
Tvrdi da će, kao i lani, najteža situacija biti u Sarajevu, Zenici, Tuzli i Banjaluci.
– Svima će nam zbog toga biti narušeno zdravlje, a pogotovo djeci, jer su ona niža rastom, pa su bliže zemlji, kada se kreću gradom i tako udišu više štetnih tvari – poručuje Bjelić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu