U našem društvu se o nasilju u porodici i nasilju nad ženama, kao trošku i materijalnom gubitku, rijetko govori, jer je taj aspekt ovog društvenog problema još uvijek tabu. U Evropskoj uniji nije tako. U Briselu su izračunali da rodno zasnovano nasilje i nasilje u partnerskim odnosima EU košta vrtoglavih 259 milijardi evra godišnje.
Tu računicu izveli su evropski stručnjaci u analizi finansijske štete koju nasilništvo nanosi pojedincu, porodici, lokalnoj zajednici i društvu u cjelini. Ovaj podatak je dio izvještaja o procjeni rodno zasnovanog nasilja u EU, koje je Evropska komisija objavila prošle godine.
Računica
U BiH za sada niko još nije izveo takvu računicu, ali će uskoro te podatke imati UN Women u BiH. Eksperti koje su angažovali privode kraju istraživanje na tu temu, a rezultati će biti poznati krajem ove ili početkom iduće godine.
Minja Damjanović, voditeljica projekta UN Women za sprečavanje nasilja nad ženama, kaže da je bilo jako teško prikupiti podatke o finansijskim posljedicama nasilja.
Jasnih podataka o ovom problemu ranije nije bilo, niti su institucije i nevladine organizacije, koje pružaju usluge žrtvama, svoj rad vrednovale u novcu – kaže Minja Damjanović.
Istraživanje je provedeno u šest gradova BiH, u institucijama i nevladinim organizacijama, a anketirane su i žene koje su prijavile nasilje. U obzir su uzimani troškovi policijske intervencije, medicinskih usluga, angažmana centara za socijalni rad, profesionalaca koji pomažu žrtvama, kao i troškovi sigurnih kuća za žene i djecu žrtve nasilja.
Kućni budžet
Kada su u pitanju žene koje su preživjele nasilje, procijenjivani su njihovi ekonomski gubici zbog pretrpljenog nasilja, ali ne i gubici vezani za njihovu porodicu i djecu.
– Rezultati ovog istraživanja jesu ograničeni, ali će nam ipak pomoći da sagledamo kakav je odgovor sistema na nasilje u porodici, što će koristiti i pri planiranju javnih budžeta – kaže Minja Damjanović.
Jedan od aspekata koji ovim istraživanjem neće biti osvijetljen jeste i gubitak u porodici zbog novčanih kazni izrečenih nasilniku. Kako odavno upozoravaju aktivistkinje koje se bore za prava žena, novčane kazne ne doprinose sprečavnju nasilja niti ohrabruju žrtve da prijave nasiklnika. Naprotiv. Najčešće se, naime, te kazne plaćaju iz kućnog budžeta, pa ih na taj način, ustvari, plaćaju žene i djeca – žrtve nasilja.
Ženska zadruga
Kada se posmatra ekonomski aspekt nasilja u porodici, jedan od najtežih zadataka je osnaživanje i osamostaljivanje žene koja je pretrpila nasilje, kako se ona ne bi morala vratiti nasilniku da bi preživjela i prehanila djecu.
U Fondaciji “Udružene žene” Banjaluka u toku je formiranje ženske zadruge, u okviru koje bi žene žrtve nasilja, koje se ne mogu izboriti na tržištu rada, dobile priliku za zaradu i samostalan život.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu