Ekonomisti kažu da se stanje društvenog i ekonomskog razvoja u kojem smo se našli pod iznenadnim uticajem pandemije virusa korona naziva upravo ekonomijom neizvjesnosti.
A u takvim uslovima neizvjestan je, kažu, i razvoj, dok u očekivanjima prevladava pesimizam. Podgrijava ga sve, od priče o drugom i trećem talasu pandemije do onoga s čim su se ljudi suočili u realnosti – otkazi, pad zaposlenosti, nelikvidnost, gubitak prihoda, tržišta… I ona, sada već bezbroj puta ponovljena, rečenica: Ko zna kada će ovo sve stati.
Zvanične brojke govore da je, nažalost, zdravstvena kriza daleko od kraja, a svaki novi njen dan gura i ekonomiju u sve dublji problem.
Efekti samo tri mjeseca drugog kvartala, u kojima se nije radilo, već su jasni – BDP je u BiH za to tromesječje u padu nešto više od devet odsto. S njima su potonula i očekivanja i prognoze sa početka epidemije da ćemo svi skupa moći za nekoliko mjeseci da se posvetimo ekonomskom oporavku i da će sve to imati neku V putanju – naglog pada i brzog oporavka.
Već u toku ljeta stručnjaci su shvatili da nas umjesto toga čeka depresija i duži oporavak. I da u BiH ni 2022. godine nećemo doći do nivoa BDP koji smo imali prije korona krize. A samo nekoliko mjeseci ranije, s blagom nevjericom, ali opet velikom nadom, pisali smo da se u BiH u ovoj godini očekuje rast BDP od oko tri do četiri odsto.
Istini za volju, mi smo u ovom dijelu svijeta i navikli da živimo sa neizvjesnošću i na to da je stabilnost zapadnog svijeta za nas misaona imenica. Ali i nama takvima teško je da podnesemo novu normalnost i ovu pandemiju neizvjesnosti koja se pred nama razvija. I da čujemo da će nas ova korona udariti dvostruko teže nego zloglasna svjetska ekonomska kriza.
Sudeći po ekonomskim brojkama, to je trenutno jedina izvjesna stvar.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu