Biznis

Krize na sve strane: Svjetska ekonomija u 2022. U RALJAMA "SAVRŠENE OLUJE"

Svjetska ekonomija se suočila u 2022. godini sa "savršenom olujom" višestrukih kriza.

novac
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Zdravstvena kriza, koja je izbila 2019. u Kini i zahvatila cijelu planetu, nastavila je da pritiska globalnu ekonomiju i tokom ove godine, kroz poremećene privredne, logističke i trgovinske tokove.

Novu 2022. dočekali smo s nadom da će kovid pandemija, koja je izbacila iz kolosjeka normalan život građana i preduzeća, biti okončana, ali umjesto toga smo se već u februaru suočili s ratom u Ukrajini, koji je gurnuo svijet u novi period neizvjesnosti.

Oružani sukob u Evropi, najveći od Drugog svjetskog rata, pokrenuo je niz novih kriza – prije svega energetsku i prehrambenu.

Naime, zapadne države su zbog napada Rusije na Ukrajinu uvele tokom minule godine brojne ekonomske i finansijske sankcije Moskvi, pri čemu je Evropska unija donijela čak devet paketa kaznenih mjera, od koji posljednji 16. decembra.

Kako je Rusija jedan od vodećih izvoznika nafte i prirodnog gasa u svijetu, sankcije su rezultirale vrtoglavim rastom cijena na globalnim tržištima energije.

Pročitajte još

Cijene hrane su takođe porasle, podstaknute troškovima đubriva i transporta, kao i ruskim blokadama izvoza žitarica iz Ukrajine, koja je veliki proizvođač pšenice. U ekonomskom smislu, ovo je predstavljalo klasični udar na tržišnu ponudu.

Nagli rast cijena ključnih sirovina bio je glavni pokretač inflacije koja je u 2022. dostigla u većini zemalja svijeta višedecenijske rekordne dvocifrene stope. U svim regionima, hrana i gorivo su u prosjeku činili više od polovine inflacije ove godine.

Sve u svemu, godina iza nas je bila teška i opterećena geopolitičkim tenzijama i ekonomskim nedaćama. Nažalost, ekonomski analitičari i eksperti upozoravaju da će 2023. biti još teža za globalnu ekonomiju.

Zbog rata u Ukrajini, čiji se kraj ne nazire, i produženog privrednog usporavanja Kine, Međunarodni monetarni fond je procijenio da će globalni rast dogodine iznositi samo 2,0 posto, ili čak manje. To bi bilo prvi put od finansijske krize 2008, da svjetski bruto domaći proizvod zabilježi tako spor tempo rasta, izuzimajući pad u 2020. godini zbog pandemije.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu