Magazin

Ljekari otkrili tajne o sitnoj ribi: Zašto TREBA JESTI SARDINE, inćune i haringe

Ishrana bogata ribom poput sardina ili drugih malih vrsta riba umjesto crvenog mesa mogla bi da spriječi do 750.000 prevremenih smrti do 2050, pošto bi se smanjio broj pacijenata od moždanog udara ili raka debelog crijeva.

Konzerve ribe
FOTO: FREEPIK

U studiji objavljenoj u stručnom časopisu Global Helt navodi se da su male ribe poput sardina, haringa ili inćuna bogate polinezasićenim masnim kiselinama koje umjerenom konzumacijom pomažu u smanjenju rizika od srčanih problema i drugih bolesti, pogotovo kad je riječ o manje razvijenim zemljama, pošto su te ribe daleko jeftinije od crvenog mesa ili krupnih riba.

Pročitajte još

Koja je riba najzdravija

Uprkos tome, količina malih riba može zamjeniti svega osam odsto crvenog mesa koje se jede u svijetu, pri čemu svega četvrtina ulovljene ribe se koristi za ljudsku ishranu, dok se ostatak koristi za tovljenje velikih riba poput lososa ili pastrmke, koje se prodaju kupcima sa većim primanjima, prenosi El Pais.

Vanredni profesor na Univerzitetu Rovira i Virgili, Hesus Francisko Garsija-Gavilan tvrdi da bi uvođenje prehrambene politike koja favorizuje konzumaciju ribe poboljšalo zdravlje populacije, prenosi Krstarica.

– Pored toga, smanjilo bi zdravstvene troškove i promovisalo praćenje tzv. mediteranske ishrane i atlantske dijete, dva načina ishrane koji se sve manje koriste uprkos tome što su širom svijeta prepoznati kao efikasna prevencija bolesti – kaže Garsija-Gavilan.

El Pais piše da su predviđanja neizvjesna, pošto se ne može odrediti konkretan uticaj pojedinih fenomena, poput klimatskih promjena, količina ulova ribe, ali i pored toga naučnici i autori studije smatraju da svjetska populacija malih riba neće varirati više od tri odso.

Autori predlažu usvajanje strategija kao što je premeštanje ribolovnih mjesta u povoljnija područja ako globalno zagrijavanje počne značajno da utiče na ulov ribe.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu