Umjesto gašenja, mnogo je efikasnije samo smanjiti temperaturu, idealno na 16 do 18 stepeni, što je sasvim dovoljno za kvalitetan san i primetno manju potrošnju energije.
Kada se grijanje ugasi, zidovi, podovi i namještaj se brzo ohlade. U takvim uslovima sistem će ujutru morati da radi punim kapacitetom da bi nadoknadio izgubljenu toplotu. U praksi to znači veću potrošnju i više troškove, iako na prvi pogled djeluje suprotno.
Osim udarca na kućni budžet, velike temperaturne oscilacije stvaraju idealne uslove za pojavu vlage i buđi, posebno u starijim objektima sa slabijom izolacijom. U ekstremnim situacijama nagli padovi temperature mogu dodatno opteretiti instalacije i dovesti do pucanja cijevi – problem koji je sve češći u danima kada se temperatura spusti ispod nule.
U modernim, dobro izolovanim domovima, naročito onima sa toplotnim pumpama ili pametnim termostatima, moguće je precizno podesiti režim grijanja tako da se toplota ravnomjerno održava tokom čitave noći. Takvi sistemi sprečavaju skokove u potrošnji i prilagođavaju rad potrebama domaćinstva. Kod električnog grijanja, naglo snižavanje temperature čak može da aktivira energetski zahtjevniji režim rada, što dovodi do dodatnih troškova.
Kada ima smisla potpuno isključiti grijanje?
Postoje situacije u kojima je potpuno gašenje ipak korisno, ali one su izuzetak:
Tokom višednevnog odsustva: I tada se savjetuje da se zadrži minimalna temperatura kako bi se zaštitile instalacije.
U objektima sa vrlo dobrom izolacijom: Gdje se toplota prirodno zadržava duže i nema rizika od smrzavanja cijevi.
Ako postoji pametan sistem nadzora: Termostati mogu automatski održavati bezbjednu minimalnu temperaturu dok niste kod kuće.
U svakoj drugoj situaciji, pravilo je jednostavno i jasno: blago i postepeno grijanje je uvijek efikasnije od naglih promjena temperature. Takav pristup štedi energiju, produžava vijek instalacija i obezbjeđuje zdraviju mikroklimu u domu.
Kako da grijete pametnije i štedite više?
Optimalna sobna temperatura za većinu ljudi je oko 20 stepeni. Sve iznad toga ne samo da povećava račun već stvara suv vazduh koji može iritirati disajne puteve. Zbog toga stručnjaci često ponavljaju jednostavno pravilo: “grijati mudro, a ne više”.
Jednu od značajnih razlika u potrošnji pravi i pravilno provjetravanje. Dok ljeti prozor može ostati otvoren satima, zimi je to najbolje izbjegavati. Umjesto toga preporučuje se takozvana “šok ventilacija”, potpuno otvaranje prozora na nekoliko minuta, dva do tri puta dnevno. Na taj način prostor brzo dobija svjež vazduh, a zidovi se ne hlade previše.
Važno je i da radijatori nisu prekriveni zavjesama, nameštajem ili dekoracijama. Svaka prepreka može smanjiti njihov efekat i do 20 odsto. Povremeno ispuštanje vazduha iz radijatora takođe značajno poboljšava efikasnost.
Još nekoliko korisnih trikova za topliji dom:
Postavite debele zavjese – smanjuju gubitak toplote tokom noći.
Ne pregrevajte hodnike – nekoliko stepeni manje sasvim je dovoljno.
Iskoristite tepihe – zadržavaju toplotu i smanjuju gubitke kroz pod.
Provjerite dihtovanje na prozorima i vratima – povoljna zamena brtvi često donosi veliku uštedu.
Na kraju, svaka kuća može biti topla bez nepotrebno visokih troškova. Ključ je u pametnom upravljanju energijom: umjerenoj temperaturi, kratkom provjetravanju i dobroj izolaciji. To je jednostavna formula za niže račune i prijatniji zimski život.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.