Kada se želja ne ostvari ni poslije mnogo vremena, u čovjeku se često pojavi teško pitanje zašto Bog nije uslišio molitvu? Da li to znači da nije čuo ono što mu govorimo ili postoji nešto što ne možemo da vidimo iz sopstvene perspektive?
Na ovu temu govorio je otac Dejan Krstić, objašnjavajući da prema crkvenom učenju molitva nije spisak želja koje Bog treba da ispuni, već razgovor sa Bogom i pokušaj da čovjek pronađe put koji je za njega dobar.
Bog ne ispunjava svaku ljudsku želju
Prema riječima oca Dejana, čovjek često traži ono što u datom trenutku izgleda kao najbolje rješenje, ali ne može uvijek da sagleda posljedice svojih želja.
U vjeri se naglašava da Bog ne daje čovjeku ono što bi ga udaljilo od dobra, čak i kada čovjek iskreno vjeruje da mu je baš to potrebno.
Otac Dejan je objasnio da postoje stvari koje, prema hrišćanskom učenju, ne mogu biti blagoslovene.
– Gospod, ma koliko se mi molili, nikada neće blagosloviti greh, jer je grijeh odvajanje od njega. Neće blagosloviti ono što ruši ljubav, jer je sam ljubav. Neće blagosloviti nepravdu, laž, prevaru i nasilje, ma koliko ih mi pokrivali pobožnim riječima ili spoljašnjom formom – rekao je otac Dejan za “Religiju”.
Želje koje povređuju druge nisu put molitve
Jedna od stvari koje ljude često muče jeste želja da se nešto dogodi po svaku cenu – da se neko promeni, vrati, donese odluku koju mi očekujemo ili postupi onako kako bismo mi želeli.
Takve situacije su posebno teške kada su u pitanju ljubavni odnosi, porodični problemi ili sukobi među ljudima. Čovek iz svoje povređenosti lako može da poželi da druga strana bude prisiljena na nešto što ona sama ne želi.
Prema objašnjenju oca Dejana, sloboda čoveka predstavlja jedan od ključnih darova i zato Bog ne ukida nečiju volju.
– Neće blagosloviti ništa što narušava slobodu, ni našu, ni slobodu bližnjih. Bog ne spasava na silu i ne ulazi u srce bez našeg pristanka. Sloboda je dar ljubavi, a ljubav ne trpi prisilu – naveo je on.
Šta kada je molitva vaša želja da se drugome nanese nepravda
U trenucima tuge, izdaje ili velikog razočaranja, ljudi nekada u molitvi traže kaznu za nekoga ko ih je povredio. To je ljudska reakcija na bol, ali crkveno učenje takve želje ne posmatra kao put ka duhovnom miru.
Molitva, prema rečima sveštenika, nije poziv Bogu da potvrdi naš bes ili želju za osvetom, već prilika da čovek pronađe snagu da se izbori sa onim što ga boli.
– Neće blagosloviti ni osvetu, ni zlopamćenje, ni mržnju, niti želju da se ‘pravda’ izvrši bez ljubavi i smirenja. Bog blagosilja spasenje, isceljenje i preobraženje čoveka, a ne utvrđivanje u strastima – rekao je otac Dejan.
Zašto se neke molitve ne ostvare
Pitanje zašto se neka molitva ne ispuni vekovima je tema o kojoj vernici razmišljaju. Odgovor koji crkva daje jeste da čovek vidi samo jedan deo slike, dok se Božija volja posmatra kao nešto šire od trenutne želje.
Nekada ono za šta mislimo da će nam doneti sreću može kasnije doneti probleme, a ono što u prvom trenutku doživljavamo kao gubitak može otvoriti neki drugi put.
Vjera, molitva i ono što čovjek nosi u sebi
Mnogi ljudi se mole kada im je teško, kada traže odgovor ili kada im je potrebna snaga. U tim trenucima molitva može biti način da zastanu, sagledaju situaciju drugačije i pronađu unutrašnju stabilnost.
Poruka oca Dejana svodi se na to da nije svaka želja dobra za čoveka, čak i kada je iskreno želi. Prema njegovim rečima, važno je da čovek ne traži samo ispunjenje sopstvene volje, već i da razume šta je za njega zaista korisno.
Takav pogled na molitvu mnogima donosi drugačiji odgovor na pitanje koje se često postavlja – zašto se nešto nije dogodilo onda kada smo to najviše želeli, prenosi Stil.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.