Magazin

SVE RANIJE SE BUDIMO Stručnjaci otkrili šta se mijenja u mozgu kako starimo

Mnogi ljudi primijete da s godinama počinju da se bude sve ranije, čak i kad bi željeli da odspavaju još koji sat.

SVE RANIJE SE BUDIMO Stručnjaci otkrili šta se mijenja u mozgu kako starimo
FOTO: MIRIAM ALONSO/PEXELS

Ovakva promjena često se pripisuje navikama ili obavezama, ali uzrok može da bude mnogo složeniji. Stručnjaci objašnjavaju da na vrijeme buđenja utiče više procesa u organizmu od načina na koji mozak registruje svjetlost do promjena u biološkom satu. Iako je rano buđenje često dio starenja, važno je razumjeti zbog čega do njega dolazi i kada bi trebalo obratiti pažnju na kvalitet sna.

Jedan od glavnih razloga ranog buđenja povezan je sa promjenama u načinu na koji mozak obrađuje informacije iz okoline. Dr Sajram Partasarati, direktorka Centra za spavanje i cirkadijalne nauke Univerziteta u Arizoni, objašnjava da mozak sa godinama postaje manje osjetljiv na signale koji mu pomažu da prepozna doba dana. Ti signali uključuju sunčevu svjetlost, zalazak sunca, vrijeme obroka, fizičku aktivnost i svakodnevne navike. Oni pomažu našem unutrašnjem satu da održava pravilan ritam spavanja i budnosti.

Kod mlađih osoba mozak lakše prepoznaje te informacije i prilagođava im vrijeme odlaska na spavanje. Međutim, kod starijih ljudi taj proces postaje manje efikasan, zbog čega se umor može javiti ranije tokom večeri. Kao posljedica, osobe koje ranije odlaze na spavanje često se i bude ranije, ponekad čak i prije izlaska sunca.

Promjene vida takođe imaju važnu ulogu

Zanimljivo je da na vrijeme buđenja mogu uticati i promjene vida povezane sa starenjem. Profesorka psihologije Sindi Lustig sa Univerziteta u Mičigenu objašnjava da oči sa godinama mogu propuštati manje svjetlosti, čime se smanjuje količina svjetlosnih signala koje mozak prima. To je posebno izraženo kod osoba sa kataraktom, odnosno sivom mrenom, koja uzrokuje zamućenje vida i otežava prolazak svjetlosti.

Kad manje večernje svjetlosti dopire do očiju, mozak može steći utisak da je sunce zašlo ranije nego što zapravo jeste. Zbog toga tijelo može početi ranije da luči melatonin, hormon koji učestvuje u regulaciji ciklusa spavanja i budnosti.

Pošto se pospanost javlja ranije, osoba može ranije i da zaspi, ali se zato budi u ranim jutarnjim satima. Stručnjaci ističu da postoje određeni dokazi prema kojima operacija katarakte može da poboljša kvalitet i trajanje sna, jer omogućava bolji prolazak svjetlosti do oka.

Kako spriječiti prerano buđenje?

Iako su promjene u obrascima spavanja prirodan dio starenja, postoje načini koji mogu da pomognu u održavanju željenog ritma. Dr Partasarati objašnjava da izlaganje svjetlosti u kasnijim večernjim satima može da pomogne osobama koje žele kasnije da idu na spavanje i da se kasnije bude.

Za razliku od uobičajenih savjeta o smanjenju izloženosti ekranima prije spavanja, u ovim specifičnim slučajevima ciljano izlaganje jačoj svjetlosti može da odloži početak lučenja melatonina. To može uključivati večernju šetnju prije zalaska sunca ili boravak u dobro osvijetljenoj prostoriji. Stručnjak savjetuje da se izlaganje svjetlosti započne otprilike 30 do 60 minuta prije zalaska sunca i, u zavisnosti od potreba, nastavi i nakon toga. Pominje i mogućnost približno dva sata izlaganja svjetlosti, iako trajanje treba prilagoditi pojedincu.

Ipak, takva metoda nije pogodna za svakoga, posebno za osobe sa određenim poremećajima spavanja, pa je kod dugotrajnih problema korisno potražiti stručni savjet.

Važne su i svakodnevne navike

Pročitajte još

Profesorka Lustig ističe da i svakodnevne navike utiču na kvalitet sna. Posebno upozorava na konzumaciju alkohola prije odlaska na spavanje. Iako alkohol u početku može da izazove pospanost, tokom noći može da naruši kvalitet sna i dovede do češćeg buđenja, a evo kako djeluje na zdravlje srca.

Redovna fizička aktivnost takođe može da pomogne u održavanju kvalitetnog sna, dok izlaganje jutarnjoj sunčevoj svjetlosti doprinosi usklađivanju unutrašnjeg biološkog sata sa prirodnim smjenama dana i noći.

Stručnjaci ističu da rano buđenje samo po sebi ne znači da postoji zdravstveni problem. Ukoliko osoba spava dovoljno dugo i tokom dana se osjeća odmorno, promjena vremena buđenja može da bude samo dio prirodnog procesa starenja. Ali, ako ranije buđenje prate i dugotrajan umor, nesanica ili izražena dnevna pospanost, preporučuje se razgovor sa ljekarom, piše HuffPost, navodi ŽenaBlic.