Ovaj izraz vijekovima se prenosi s koljena na koljeno i vezuje se za tri velika praznika Ognjenu Mariju (30. jul), Svetog proroka Iliju (2. avgust) i Blagu Mariju (4. avgust).
Mnogi vjeruju da upravo između ova tri velika crkvena praznika – Ognjene Marije, Svetog proroka Ilije i Blage Marije – priroda pokazuje svoju najveću snagu. Zato su naši preci u tom periodu bili posebno oprezni: odlagali su radove u polju, izbjegavali svađe i molili se da njihovu kuću zaobiđu grom, grad i požar. Ipak, ono što mnogi ne znaju jeste da Srpska pravoslavna crkva ne uči da su ovo “ljuti” ili strogi svetitelji koji kažnjavaju ljude.
Izraz “ljuti sveci” pripada isključivo narodnom vjerovanju i predanju, nastalom u vrijeme kada je život zavisio od svake kapi kiše i svakog sunčanog dana.
Zašto baš “ljuti” sveci?
Naziv nije nastao zato što su svetitelji zaista “ljuti”, već zato što njihovi praznici padaju u period godine kada su najčešće jake ljetnje oluje, grmljavina, udari groma, grad i požari izazvani visokim temperaturama.
Za seljaka koji je cele godine obrađivao zemlju, jedno nevrijeme moglo je da uništi sav rod. Zato su ovi dani poštovani više od mnogih drugih praznika, a ljudi su vjerovali da ih treba provesti u miru, molitvi i bez teških poslova kako ne bi navukli nesreću na sebe i svoje domaćinstvo.
Ognjena Marija – praznik koji se dočekivao sa najvećim strahopoštovanjem
Ognjena Marija, odnosno Sveta velikomučenica Marina, praznuje se 30. jula i smatra se prvim od takozvanih “ognjenih dana”. Njeno ime narod je povezao sa vatrom i ognjem, pa su nastala vjerovanja da na praznik ne treba raditi u polju, kositi, žeti, paliti vatru bez potrebe niti započinjati velike poslove.
U mnogim krajevima Srbije vjerovalo se da se tog dana posebno treba moliti za zaštitu kuće, usjeva i stoke od požara i udara groma. Takođe, u mnogim porodicama zadržao se običaj da se na Ognjenu Mariju u ruke ne uzimaju nož, viljuška i makaze, prema narodnom vjerovanju da ova svetiteljka može da “pošalje zmije” svakome ko na njen praznik u ruke uzme neko sječivo.
Sveti Ilija – prorok koga je narod povezao sa gromovima
Samo tri dana kasnije, 2. avgusta, vjernici obilježavaju praznik Svetog Ilije. U Bibliji je on jedan od najvećih proroka Starog zavjeta, poznat po svojoj nepokolebljivoj vjeri. Međutim, u narodnoj tradiciji zauzima posebno mjesto kao gospodar gromova i munja. Vjerovalo se da juri nebom u vatrenim kočijama i da se tutnjava njegovih kola čuje svaki put kada zagrmi.
Zbog toga se na njegov praznik nije odlazilo na njive niti su ljudi obavljali teške poslove na otvorenom, prenosi Blic Žena.
Blaga Marija zatvara “ognjene dane”
Posljednja u ovom nizu je Blaga Marija, koja se obilježava 4. avgusta. U narodu se vjeruje da njen praznik označava kraj perioda poznatog kao “ognjeni” ili “ljuti dani”.
Za razliku od Ognjene Marije, uz koju se vezuju vatra i nepogode, Blaga Marija u narodnom predanju simbolizuje smirenje, blagost i zaštitu doma. U mnogim krajevima vjerovalo se da tek posle njenog praznika prolazi najveća opasnost od ljetnjih oluja. Zato se često govorilo: “Od Ognjene do Blage Marije priroda pokazuje svoju silu.”
Šta kaže Crkva?
Srpska pravoslavna crkva naglašava da svetitelji nisu oni koji šalju kazne, nevremena ili požare. Oni predstavljaju primjer hrišćanskog života i molitvene zastupnike pred Bogom.
Vjerovanja o “ljutim svecima” dio su bogate narodne tradicije koja se vijekovima razvijala uporedo sa crkvenim kalendarom. Nastala su u vreme kada ljudi nisu mogli da objasne prirodne pojave, pa su najopasniji dio ljeta povezivali sa praznicima koji se tada obilježavaju.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.