Naime, polijetanje i slijetanje smatraju se najrizičnijim fazama leta, zbog čega avio-kompanije tokom tih trenutaka primjenjuju posebne procedure koje mogu pomoći u slučaju vanredne situacije.
Oči se pripremaju za mrak
Glavni razlog prigušenog osvjetljenja jeste prilagođavanje očiju uslovima slabije vidljivosti. Ljudskom vidu potrebno je vrijeme da se adaptira na mrak, jer ćelije u mrežnjači odgovorne za noćni vid ne mogu odmah da funkcionišu nakon izlaganja jakom svjetlu.
Ako bi tokom hitne situacije došlo do nestanka struje, putnici čije oči nisu naviknute na tamu mogli bi da budu dezorijentisani, što bi usporilo evakuaciju. Prigušena svjetla omogućavaju da putnici brže uoče svjetlosne oznake za izlaz i trake na podu koje vode ka vratima aviona.
Važno i za posadu aviona
Smanjeno osvjetljenje pomaže i kabinskom osoblju da bolje vidi šta se dešava izvan letjelice. Kada su svjetla slabija, manje je odsjaja na prozorima, pa posada lakše može da primijeti dim, vatru ili druge moguće probleme na krilima i oko aviona, prenosi Blic.
Zbog toga se od putnika traži i da podignu zastore na prozorima, kako bi posada, ali i spasioci, imali bolji pregled situacije ako dođe do opasnosti.
Međunarodno pravilo, ne odluka kompanija
Prigušivanje svjetala nije proizvoljna odluka avio-kompanija, već međunarodni bezbjednosni standard koji propisuju vodeće vazduhoplovne institucije, poput Međunarodna organizacija civilnog vazduhoplovstva i Federalna uprava za vazduhoplovstvo.
Stručnjaci navode da putnici u slučaju ozbiljne opasnosti često imaju svega oko 90 sekundi za evakuaciju, zbog čega svaka mjera koja može da ubrza reakciju i smanji paniku može biti presudna za bezbjednost, piše RTS.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.