Međutim, psihologija posljednjih godina sve više ukazuje na to da prokrastinacija nije lenjost. Ono što doživljavamo kao nedostatak volje često je zapravo način na koji naš um pokušava da izbjegne neprijatne emocije. Zato rješenje nije u tome da sebe kritikujemo još više, već da razumijemo šta se zapravo krije iza odlaganja.
Zašto prokrastinacija nije lijenjost?
Kada pomislimo na lijenjost, zamišljamo osobu koja nema želju da bilo šta uradi. Međutim, ljudi koji prokrastiniraju uglavnom žele da završe svoje obaveze. Problem nije u nedostatku želje, već u tome što ih određeni zadatak emocionalno opterećuje. Možda nas plaši mogućnost neuspjeha. Možda mislimo da nismo dovoljno dobri ili da će rezultat biti razočaravajući. Nekada je zadatak toliko veliki da ne znamo odakle da počnemo, pa mozak bira ono što mu dijeluje lakše, na primjer skrolovanje društvenih mreža, sređivanje fioke ili bilo koju drugu aktivnost koja donosi trenutno olakšanje. U tom trenutku ne odlažemo sam zadatak. Odlažemo osjećaj koji je povezan sa njim.
Svaki zadatak nosi određenu emociju. Pisanje diplomskog rada može izazivati strah od neuspjeha. Želja za promenom može izazivati anksioznost. Odlazak na trening može nas podsjetiti na to da nismo zadovoljni svojim tijelom. Naš mozak prirodno želi da izbjegne neprijatnost. Zato bira aktivnosti koje trenutno pružaju osećaj sigurnosti i zadovoljstva. Problem je što je to olakšanje kratkotrajno. Nakon toga dolazi osjećaj krivice, a zatim i još veći stres jer nas obaveza i dalje čeka. Tako nastaje začarani krug u kojem verujemo da nam treba više discipline, dok zapravo pokušavamo da pobjegnemo od neprijatnih emocija.
Zašto samokritika ne pomaže?
Mnogi pokušavaju da riješe problem tako što sebi govore da moraju da budu stroži. Prave ambiciozne planove, obećavaju da će od ponedeljka sve promijeniti i postavljaju visoke ciljeve. Ali kada ponovo ne uspijeju da ispune očekivanja, osećaju još veće razočaranje. Samokritika tada dodatno povećava stres, a stres je upravo jedan od glavnih pokretača prokrastinacije. Zbog toga stručnjaci sve češće naglašavaju da je razumijevanje sopstvenih emocija mnogo korisnije od stalnog kažnjavanja sebe.
Počnite od najmanjeg mogućeg koraka
Jedan od najefikasnijih načina da prekinemo začarani krug jeste da zadatak učinimo toliko malim da ga je gotovo nemoguće odložiti. Umjesto da sebi kažete -Napisaću cijeli izveštaj – recite -Napisaću prvu rečenicu. Umesto – Srediću cijeli stan –recite -Namjestiću krevet – Umjesto – Vježbaću sat vremena – počnite sa pet minuta laganog istezanja. Na prvi pogled dijeluje beznačajno, ali upravo ti mali koraci smanjuju otpor koji osjećamo prema zadatku.
Mali uspjesi grade samopouzdanje
Kada završimo čak i najmanji dio obaveze, naš mozak dobija signal da smo napravili napredak. To stvara osjećaj zadovoljstva i povećava vjerovatnoću da ćemo nastaviti dalje. Umjesto da energiju trošimo na razmišljanje koliko je posao veliki, fokusiramo se na ono što možemo da uradimo upravo sada. Sa svakim završenim korakom raste i samopouzdanje. Počinjemo da verujemo da zadatak ipak nije toliko strašan koliko nam je delovao na početku. Upravo tada se aktivira i radoznalost, a to je prirodna želja da vidimo dokle možemo da stignemo ako nastavimo još samo malo.
Napredak je važniji od savršenstva
Jedan od najvećih razloga zbog kojih odlažemo jeste uvjerenje da sve mora da bude savršeno. Ako ne možemo odmah da uradimo cijeli posao ili da ga završimo besprekorno, često ne uradimo ništa. Međutim, stvarni napredak nastaje upravo kroz male, nesavršene korake. Svaki od njih približava nas cilju više nego višesatno razmišljanje o tome kako bi trebalo da počnemo. Zato sledeći put kada pomislite da ste lijenji, zastanite i zapitajte se koje osjećanje pokušavate da izbjegnete. Vrlo često odgovor neće biti nedostatak discipline, već strah, nesigurnost ili osjećaj da je zadatak prevelik. Kada ga podelite na male korake, prokrastinacija nije lijenjost, već problem koji postaje mnogo lakše rješiv,prenosi lepotaizdravlje.rs .
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.