Međutim, psiholozi tvrde da tzv. “Skrudž efekat” možda nije samo nepravedan stereotip.
Istraživanja pokazuju da postoji jasna veza između bogatstva i neetičkog ponašanja, poput varanja i krađe. Bogatiji pojedinci pokazuju veći egoistički fokus na sopstvene interese i manjak saosjećanja prema patnji drugih.
Da li bogatstvo mijenja ljude ili su sebični ljudi skloniji bogatstvu?
Lako je pretpostaviti da bogatstvo kvari ljude, ali prema dr Stivu Tejloru, psihologu sa univerziteta Lids Beket, možda je stvar obrnuta.
– U suštini, želja za bogatstvom povezana je sa stanjem frustracije i nezadovoljstva. Srećni ljudi uglavnom ne teže ka bogatstvu, izjavio je dr Tejlor za Dejli Mejl.
Iako ova tvrdnja zvuči kao kliše, sve više studija ukazuje na to da su bogatiji ljudi češće manje moralni.
Studije: Bogatstvo i neetično ponašanje
Jedno istraživanje sprovedeno na Univerzitetu Berkli pokazalo je da ljudi iz viših društvenih slojeva češće lažu tokom pregovora, varaju kako bi dobili nagradu i opravdavaju neetičko ponašanje na poslu.
Istraživanje takođe sugeriše da je uzrok ovakvog ponašanja pozitivan stav koji bogatiji imaju prema pohlepi. S druge strane, osobe iz nižih socio-ekonomskih slojeva pokazuju više saosjećanja prema patnji drugih, u poređenju sa svojim imućnijim vršnjacima.
Vrijednost automobila utiče na ponašanje u saobraćaju
Nije samo društveni sloj pokazatelj sebičnosti. Studije su otkrile da vozači skupljih automobila rijeđe staju pešacima i slabije poštuju pravila u saobraćaju. Jedno istraživanje Univerziteta u Nevadi otkrilo je da se vjerovatnoća da vozač propusti pješaka smanjuje za tri procenta sa svakim dodatnim hiljadu dolara vrednosti vozila.
Psihološki profili: Mračna trojka ličnosti
Postavlja se pitanje: da li novac čini ljude sebičnima ili su sebični ljudi ti koji teže novcu? Prema dr Tejloru, odgovor leži u osobinama ličnosti koje doprinose i sebičnosti i težnji za bogatstvom. Te osobine čine tzv. Mračnu trojku ličnosti (Dark Triad) – psihopatiju, narcizam i makijavelizam.
Istraživanja dosljedno pokazuju da osobe sa ovim osobinama teže moći i bogatstvu. Međutim, one su istovremeno i manje srećne.
– Neki ljudi doživljavaju stanje intenzivne psihološke odvojenosti. Njihove psihološke granice su toliko snažne da se osjećaju odvojeno od drugih ljudi i svijeta, bez empatije ili emocionalne povezanosti, objasnio je dr Tejlor.
Bogatstvo kao nadoknada za unutrašnju prazninu
Ovaj psihološki „nedostatak“, koji karakteriše Mračnu trojku, tjera pojedince da prazninu pokušaju da ispune sticanjem statusa, moći i materijalnih dobara. To može objasniti i zašto je stopa kliničke psihopatije tri puta viša među članovima upravnih odbora kompanija nego u opštoj populaciji.
– Ljudi sa narcističkim i psihopatskim osobinama snažno su privučeni bogatstvom. Druge ljude tretiraju kao objekte koji imaju vrijednost samo ako mogu da im budu od koristi, navodi dr Tejlor.
Uspjeh bez empatije
Nedostatak empatije, tipičan za psihopate i narcise, zapravo im olakšava postizanje uspjeha. Oni su spremniji da gaze preko drugih, jer ih ne pogađa šteta koju nanose. Ipak, istraživanja takođe ukazuju da novac ima vrlo ograničen uticaj na sreću, naročito nakon što se zadovolje osnovne potrebe.
Srećni ljudi ne teže bogatstvu
Ljudi koji su psihološki ispunjeni, sa bogatim unutrašnjim životom i visokim stepenom empatije, nemaju potrebu da stiču ogromna bogatstva. Takođe, nemaju ni potrebnu „bezosjećajnost“ da bi prošli kroz brutalne procese sticanja moći i novca.
To, naravno, ne znači da su svi bogati ljudi nemoralni. Kako kaže dr Tejlor, neki su stekli bogatstvo zahvaljujući talentu, idejama ili nasljedstvu. Navodi primjer Bila Gejtsa, koji je veliki dio svog bogatstva uložio u humanitarne svrhe, a ne zgrtao poput izmišljenog Ebenezera Skrudža, prenosi Kurir.
Novac bez povezanosti ne donosi sreću
Ako je dr Tejlor u pravu, onda bi njegova teorija mogla objasniti zašto bogatstvo često negativno korelira sa osobinama poput empatije i saosjećanja. Takođe, to bi moglo objasniti zašto najbogatiji ljudi svijeta ne prestaju da gomilaju bogatstvo, iako su već više nego finansijski obezbijeđeni.
– Povezanost je ključna za ljudsku dobrobit. Bez povezanosti, postoji stanje stalnog nezadovoljstva – bez obzira na to koliko ste bogati ili uspješni, zaključio je dr Tejlor.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.