Pojedini lijekovi protiv alergije i mučnine, ali i kafa, alkohol, nikotin i nedostatak sna, mogu dodatno pojačati simptome. Zanimljivo je da kod nekih pacijenata čak i lijekovi koji se koriste za liječenje ovog poremećaja s vremenom mogu dovesti do pogoršanja tegoba.
Sindrom nemirnih nogu češći je kod žena, a najčešće se prvi put javlja u srednjim godinama, navodi američki Nacionalni institut za neurološke poremećaje i moždani udar (NINDS).
Tačan uzrok ovog poremećaja još nije poznat, ali stručnjaci navode brojne faktore koji mogu izazvati ili pogoršati simptome. Na neke od njih moguće je uticati promjenama životnih navika.
Koji lijekovi mogu pogoršati sindrom nemirnih nogu?
Prema podacima NINDS-a, simptome mogu pogoršati određeni lijekovi protiv mučnine, antipsihotici, pojedini antidepresivi i neki antihistaminici, odnosno lijekovi koji se koriste za ublažavanje alergijskih tegoba.
Ipak, lijek koji je propisao ljekar ne treba prekidati na svoju ruku. Ako se simptomi nemirnih nogu pogoršaju nakon uvođenja nove terapije, potrebno je razgovarati sa ljekarom kako bi se procijenilo da li postoji druga odgovarajuća terapija.
Kafa, alkohol i nikotin mogu pojačati tegobe
Kofein, alkohol i nikotin povezuju se sa pogoršanjem simptoma sindroma nemirnih nogu, zbog čega stručnjaci savjetuju njihovo smanjivanje ili izbjegavanje.
Problem može predstavljati i nedostatak sna, kao i pojedini poremećaji spavanja, uključujući apneju u snu.
Za ublažavanje tegoba preporučuje se održavanje redovnog rasporeda spavanja, umjerena i redovna fizička aktivnost, masaža nogu, topla kupka, kao i primjena toplih ili hladnih obloga.
Nedostatak željeza jedan je od mogućih uzroka
Jedan od važnih faktora povezanih sa sindromom nemirnih nogu jeste nedostatak željeza. Nizak nivo željeza u mozgu može doprinijeti nastanku ili pogoršanju ovog poremećaja, navodi Mayo Clinic.
Do nedostatka željeza mogu dovesti različiti uzroci, među kojima su obilne menstruacije, često davanje krvi i krvarenje iz želuca ili crijeva. Kod osoba sa bubrežnom insuficijencijom takođe može doći do smanjenja nivoa željeza, što može dodatno pogoršati simptome.
Zbog toga ljekari kod osoba koje imaju ovaj sindrom često provjeravaju nivo željeza u krvi.
Profesor John Winkelman iz bolnice Massachusetts General objasnio je za portal HCPLive da vrijednosti feritina od 15 do 20, koje laboratorije često smatraju normalnim, mogu biti preniske za osobe sa sindromom nemirnih nogu.
Prema kliničkim ispitivanjima, kod ovih pacijenata cilj je vrijednost feritina iznad 100, uz zasićenost transferina veću od 20 odsto.
Kada terapija može dovesti do pogoršanja simptoma?
Lijekovi koji djeluju na dopamin dugo su predstavljali jedan od glavnih načina liječenja sindroma nemirnih nogu. Međutim, kod dijela pacijenata dugotrajna terapija može dovesti do pojave takozvane augmentacije.
Tada se simptomi mogu javiti ranije tokom dana, postati intenzivniji i proširiti na druge dijelove tijela. Povećavanje doze lijeka može dodatno ubrzati ovaj proces.
Zbog toga Američka akademija za medicinu spavanja u smjernicama iz 2024. godine više ne preporučuje ove lijekove kao standardnu terapiju za sve pacijente.
Prema riječima profesora Winkelmana, koji je predvodio komisiju za izradu smjernica, augmentacija se javlja kod oko sedam do deset odsto pacijenata godišnje.
Kao mogućnosti liječenja smjernice navode nadoknadu željeza, kao i lijekove poput gabapentina i pregabalina.
Sindrom nemirnih nogu može se javiti i u trudnoći
Simptomi se mogu pojačati i tokom trudnoće, posebno u posljednjem tromjesečju. U većini slučajeva tegobe se povuku nakon porođaja.
Ukoliko nemirne noge redovno ometaju san ili svakodnevno funkcionisanje, potrebno je obratiti se ljekaru kako bi se utvrdio mogući uzrok i odredila odgovarajuća terapija, prenosi Klix.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.