Ali baš zato što djeluje “samoodrživo”, mnogi prave grešku koja može da je oslabi, pa čak i uništi plodove.
Ne dirajte smokvu kad joj vrijeme nije
Najveća greška koju ljudi prave jeste orezivanje smokve u pogrešno vrijeme.
Smokva se ne orezuje tokom proljeća ili ljeta, kada je u punom rastu i kada razvija plodove. Ako je tada “napadnete” makazama, možete joj poremetiti prirodni ciklus i izazvati stres koji će se odraziti na količinu i kvalitet plodova.
Idealno vrijeme za orezivanje smokve je kasna jesen ili zima, kada je stablo u fazi mirovanja. Tada možete ukloniti suve grane, oblikovati krošnju i pripremiti je za sljedeću sezonu – bez rizika da joj naudite.
Ne zalivajte je kao paradajz
Još jedna česta greška je pretjerano zalivanje. Smokva voli suvo tlo i ne podnosi “mokre noge”. Ako je zalivate kao da je paradajz, rizikujete truljenje korijena i slabiji rod. Dovoljno je da je zalivate u dužim razmacima, ali temeljno – neka voda ode duboko, a ne da se zadržava na površini.
Ne sadite je bilo gdje
Smokva voli sunce, ali ne voli vjetar. Ako je posadite na mjestu gdje je stalno izložena jakim udarima vjetra, može doći do lomljenja grana i slabijeg razvoja. Idealno mjesto je uz južni zid kuće, gdje ima toplinu, zaklon i stabilnost.
Smokva najbolje uspijeva kada joj se dozvoli da raste u svom ritmu, bez previše intervencija u pogrešno vrijeme. Baštovani koji su godinama uzgajali smokve slažu se u jednom: kada je smokva u punom rastu i plodonošenju, treba je pustiti na miru. Orezivanje, prekopavanje zemlje oko korijena ili pretjeranozalivanje u tom periodu mogu joj više štetiti nego koristiti.
Pristup koji se pokazao kao najefikasniji jeste strpljivo posmatranje – smokva sama pokazuje kada joj nešto ne prija. Umjesto da se reaguje impulsivno, bolje je sačekati kraj sezone i tada pažljivo pristupiti njezi. Tako se čuva njena snaga, a plodovi ostaju slatki i zdravi, prenosi Krstarica.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.