Želja za slatkim poslije jela toliko je česta da je uglavnom prihvatamo kao sasvim normalan nastavak obroka.
Ipak, zanimljivo je da se javlja upravo onda kada bismo trebali biti siti. I odgovor nije samo u tome koliko volimo čokoladu niti u nedostatku discipline. Na želju za određenom hranom mogu utjecati sastav prethodnog obroka i osjećaj sitosti, ali i stres, manjak sna te nešto mnogo jednostavnije, navika koju je naš mozak s vremenom veoma dobro naučio.
Zašto se javlja želja za slatkim poslije jela?
Prvo vrijedi napraviti razliku između gladi i želje za određenom hranom. Možemo završiti ručak potpuno siti, a nekoliko minuta kasnije poželjeti čokoladu. To ne znači automatski da našem organizmu nedostaje šećer niti da nam tijelo šalje signal da mu hitno treba dodatna energija.
Dio odgovora može se kriti već na tanjiru. Obrok u kojem dominiraju rafinirani ugljikohidrati, a nedostaju mu proteini i vlakna, neće nužno pružiti isti osjećaj sitosti kao uravnoteženiji obrok. Zato, ako se želja za slatkim poslije jela redovno pojavljuje ubrzo nakon ručka, vrijedi razmisliti i o tome šta ste zapravo pojeli.
To ne znači da postoji savršena kombinacija namirnica nakon koje više nikada nećemo pomisliti na desert. Na apetit i želju za određenom hranom utječe mnogo više od jednog obroka, a način na koji jedemo tokom cijelog dana važniji je od traženja jednog krivca.
Šta ako smo siti, ali i dalje želimo čokoladu?
Ovdje priča postaje zanimljivija jer glad nije jedini razlog zbog kojeg jedemo. Ako godinama nakon ručka pijemo kafu i uz nju pojedemo nešto slatko, mozak vrlo lako može taj slijed početi doživljavati kao poznatu završnicu obroka. Ručak, kafa, čokolada. Nakon dovoljno ponavljanja jedno počinje gotovo automatski prizivati drugo.
Upravo zato se želja za slatkim poslije jela nekima javlja gotovo u isto vrijeme svakog dana. Dovoljno je skuhati popodnevnu kafu da već razmišljamo o keksima u ladici. U tom trenutku možda uopće nismo gladni, samo smo toliko navikli na određeni ritual da ga više ni ne prepoznajemo kao naviku.
Želja za slatkim poslije jela može biti izraženija kada smo umorni
Postoje dani kada nam je nekoliko kockica čokolade sasvim dovoljno i oni kada bismo najradije nastavili jesti. Razliku ponekad vrijedi tražiti izvan kuhinje. Nedovoljno sna može utjecati na regulaciju apetita i učiniti energetski bogatu hranu privlačnijom. Stres također može promijeniti način na koji jedemo, posebno kada hrana postane brz i lako dostupan način da sebi pružimo osjećaj ugode nakon napornog dana.
Zato je korisnije zapitati se kada nam se javlja želja nego odmah sebi zabraniti desert. Ako primijetimo da je želja za slatkim poslije jela mnogo izraženija nakon neprospavane noći, stresnog dana ili perioda u kojem preskačemo obroke, već imamo važan trag o tome šta je pokreće.
Kako smanjiti želju za slatkim poslije jela?
Umjesto da krenemo od zabrane deserta, možemo krenuti od samog obroka. Ručak koji sadrži izvor proteina, povrće ili druge namirnice bogate vlaknima, kvalitetne izvore ugljikohidrata i masti može pružiti duži osjećaj sitosti od brzog peciva ili obroka koji smo pojeli za računarom između dva zadatka.
Vrijedi napraviti i kratku pauzu nakon jela. Ne kao trik kojim ćemo sebe odgovoriti od čokolade, nego kao mali test. Jesmo li još gladni ili samo očekujemo desert jer ga uvijek jedemo? Ponekad ćemo desetak minuta kasnije shvatiti da je želja prošla. Drugi put ćemo i dalje željeti kolač, i to je također sasvim drugačije od automatskog posezanja za njim čim sklonimo tanjir.
Ako primijetimo da je u pitanju navika, možemo promijeniti upravo ritual koji je pokreće. Kratka šetnja poslije ručka ili pomjeranje popodnevne kafe mogu biti dovoljni da primijetimo koliko je želja za slatkim poslije jela bila vezana za određeni trenutak, a koliko za stvarnu glad.
Želja za slatkim poslije jela: Ne moramo se odreći deserta
Pokušaj da potpuno izbacimo slatko često nam samo daje još jedan razlog da o njemu razmišljamo. Mnogo je korisnije gledati širu sliku prehrane nego jedan komad kolača. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, slobodni šećeri trebali bi činiti manje od 10 posto ukupnog dnevnog energetskog unosa, uz dodatne zdravstvene koristi ako se njihov unos smanji na 5 posto ili manje, piše Ljepota i zdravlje.
Važan je, dakle, ukupni obrazac prehrane, a ne jedan desert nakon ručka. Zato želja za slatkim poslije jela sama po sebi nije nešto protiv čega moramo voditi svakodnevnu bitku. Zanimljivije je nekoliko dana posmatrati vlastiti obrazac: kada se pojavljuje, nakon kakvih obroka, je li izraženija kada smo umorni ili pod stresom i želimo li zaista nešto slatko ili samo očekujemo poznatu završnicu ručka.
Ponekad ćemo otkriti da nam treba drugačiji obrok. Ponekad više sna. A ponekad ćemo jednostavno željeti komad čokolade uz kafu, bez potrebe da od toga pravimo veći problem nego što jeste.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.