Magazin

“Svi su mi se smijali, a ja ovom metodom godišnje vadim dvije tone krompira” Rus otkrio svoju tajnu i oduševio baštovane

U selu Šušenskoje u Rusiji, u oblasti sa gotovo ekstremnim klimatskim uslovima gdje ljetne temperature dostižu i do 45, a zimske padaju na čak -45 stepeni, jedan baštovan godinama pravi pravo malo čudo i to bez kopanja zemlje.

krompir
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Njegova bašta, koja obiluje životom i daje izuzetne prinose krompira, paradajza i drugog povrća, nikada nije obrađivana lopatom, motikom niti plugom. Zamjatkin tvrdi da je klasična obrada zemljišta ne samo nepotrebna, već i štetna.

Umjesto borbe sa korovom i tvrdom zemljom, on je stvorio samoodrživ sistem koji praktično radi sam. Kako kaže, tlo u njegovoj bašti svakih deset godina postaje dublje i rastresitije za dodatnih 30 do 40 centimetara — toliko da se kolci za paradajz mogu zabiti rukom, bez ikakvog alata, prenosi Večernji.hr.

Prinosi koji djeluju nevjerovatno

Na svega sto kvadratnih metara, Zamjatkin godišnje ubere oko dvije tone krompira, dok šargarepa i kupus iz godine u godinu daju sve bolje rezultate.

Zanimljivo je da ne koristi klasična đubriva niti kompost — jedino što povremeno dodaje jeste mala količina drvenog pepela.

Njegov uspjeh nije slučajan, već rezultat dugogodišnjeg posmatranja prirode i primjene principa prirodne poljoprivrede, koji poslednjih godina ponovo dobijaju na popularnosti širom svijeta.

Pročitajte još

Tajna je u “nekopanju”

Ova metoda, poznata kao „no-dig“ (bašta bez kopanja), zasniva se na jednostavnoj ideji: zemlja je živi sistem i treba je što manje uznemiravati.

Duboko kopanje i preoravanje, koje se decenijama smatralo osnovom baštovanstva, zapravo narušava strukturu zemljišta. Time se uništavaju korisni mikroorganizmi, gliste i insekti, kao i mreže gljivica koje pomažu biljkama da lakše upijaju hranljive materije.

Kako da krompir NE PROKLIJA: Ovaj trik čuva ga svežim i do godinu dana

Paprika ne podnosi svakog “komšiju” u bašti: Stručnjaci upozoravaju koje biljke joj štete i šta saditi za bogatiji rod