A onda kreće lavina pitanja: Da li je “Hristos vaskrse” ispravno? Ili možda “voskrese”? Gdje nestaje “Uskrsnu“? I da li je uopšte važno?
Šta znači izraz Vaskrs
Vaskrs je srpskoslovenski oblik koji pripada srpskom crkvenom i književnom jeziku, koji se do sredine XVIII vijeka upotrebljavao u svim krajevima pod upravom Srpske pravoslavne crkve.
Voskresenije je ruskoslovenski oblik i riječ je o staroslovenskom jeziku ruske redakcije koji je danas jezik srpske crkve. Naime, srpskoslovenski jezik kao zvanični crkveni jezik Srbi su sredinom XVIII vijeka zamijenili ruskim crkvenim jezikom. U tom crkvenom jeziku riječi o kojima govorimo izgovaraju se na ruski način – sa “o” u prvom slogu, pa se tako kaže – Voskresenije, voskresnuti, voskrese.
Uskrs u narodnom jeziku
S druge strane, Uskrs je izraz koji pripada narodnom jeziku. Nastao je spontano, kao pojednostavljena verzija složenijih crkvenih izraza, u skladu s prirodnim razvojem govora. Iako nije dio crkvene terminologije, potpuno je validan oblik u svakodnevnoj upotrebi.
Profesor pripravnik Bogoslovije Svetog Arsenija u Sremskim Karlovcima, Ivan Neđić, objašnjava: Oblik Vaskrs se zadržao u crkvenoj upotrebi zbog svoje veze sa originalnim staroslovenskim izrazima. Zato se i danas koriste riječi poput “Vaznesenje”, “Vavedenje”, pa se i “Vaskrs” logično uklapa u taj niz.
– Ovaj oblik je bliži originalnom staroslovenskom izrazu, i potpuno saglasan crkvenoslovenskom VO-skresenije. Koliko se ovaj način izražavanja sačuvao u crkvenoj svijesti svjedoče i nazivi drugih praznika koji počinju istim prefiksom kao što su VA-znesenje, VA-vedenje i drugi. Teško je da ćete čuti da neko kaže praznik Uznesenja ili Uvedenja, a većina će reći Uskrs – objašnjava Neđić.
Nema podjele na katolički i pravoslavni naziv
Nema, dakle, govora o tome da su neki nazivi ovog praznika katolički, a drugi pravoslavni. Postoji samo Uskrs (srpski narodni izraz), Vaskrs (srpskoslovenski književni i crkveni oblik) i Voskresenije (ruskoslovenski oblik i današnji srpsko-crkveni izraz).
– Negativna konotacija na riječ Uskrs razvila se u određenim nacionalistički opredeljenim krugovima u periodu poslednjih nemira na prostorima Balkana, te je ta reč povezana sa rimokatoličkim nazivom za ovaj praznik koji oni i nazivaju Uskrsnuće Gospodinovo. Međutim, ovo je jedna činjenica koja ne sme uopšte da se dovodi u vezu sa hrišćanskim etosom i načinom življenja i shvatanja života, te tako nijedna interpretacija reči ne može da umanji značaj ovog, za nas hrišćane, spasonosnog Praznika – ističe Neđić.
Suština praznika je važnija od izraza
Iako Hristos uskrsnu nije dio uobičajenog crkvenog izraza, oblici „Hristos vaskrse i Hristos voskrese su potpuno ispravni i ravnopravno se koriste.
Na kraju, suština praznika ne leži u prefiksima i padežima, već u poruci koju nosi – poruci nade, života i pobjede nad smrću. I zato, bez obzira da li kažete Vaskrs, Uskrs ili Voskresenije, ono što je najvažnije jeste – da ga slavite iskreno, sa mirom u srcu, prenosi Nova.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.