Biznis

MILION SRBA RADI VIKENDOM I UVEČE Po noćnom radu drugi u Evropi, a evo kakvo je stanje u zemljama EU

U Srbiji takozvano netipično radno vrijeme, koje podrazumijeva večernji i noćni rad, kao i rad vikendom, ima 59,5 odsto ukupnog broja zaposlenih. Veći udio imaju samo u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i u Turskoj, dok je netipična zaposlenost u 2018. godini u EU smanjena na 37,4 odsto.

kasirke u trgovini
FOTO: FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA

U Srbiji je ukupno zaposleno oko 2,2 miliona ljudi, što znači da vikendom, uveče i noću radi oko 1,2 miliona ljudi.

Čini se da takav prosjek prave konobari, pošto je značajan broj zaposlenih u ugostiteljstvu, a restorani, kafići i klubovi najčešće rade do duboko u noć, kao i trgovci, s obzirom na sve veći broj tržnih centara koji rade subotom i nedjeljom, a nerijetko i praznicima.

Prema podacima Eurostata, Srbija je druga u Evropi po broju zaposlenih koji rade noću 9,6 odsto, a veći udio od Srbije ima samo Slovačka (15 procenata). Kod muškaraca samo je Slovačka ispred Srbije, dok veći udio žena sa noćnim radom imaju još i u Sjevernoj Makedoniji, Malti, Sloveniji i Finskoj, a isto učešće kao Srbija ima Estonija.

Dok je rad noću u EU smanjen na 5,4 odsto u 2018. godini, u Srbiji je povećan na 9,6 procenata, a ovaj rast od 2,1 odsto predstavlja najveći “skok” u Evropi, navodi u svojoj analizi ekonomista i osnivač sajta Makroekonomija Miroslav Zdravković.

Noćni rad

Slovačka 15 odsto zaposlenih

Srbija 9,6

S.Makedonija 9,3

Holandija 8,7

Malta 8,6

Slovenija 8,4

Rad u večernjim satima u EU je značajno smanjen, na 14,4 odsto u 2018. godini, dok je u Srbiji povećan sa 20 na 29,9 odsto i ovo je najveći porast udjela večernjeg rada u Evropi u periodu od 2010, otkad Evrostat objavljuje podatke za Srbiju. Veći udieo zaposlenih od Srbije u večernjim satima imaju u Grčkoj, Crnoj Gori i Holandiji.

Večernji rad

Grčka 38,6 odsto zaposlenih

Crna Gora 38

Holandija 31,7

Srbija 29,9

Slovačka 23,6

Finska 22,5

S.Makedonija 22,4

Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca Srbije vjeruje da je jedan od razloga što smo u statistici Eurostata „skočili“ u kategorijama večernji i noćni rad to što imamo značajan broj zaposlenih u ugostiteljstvu, a ugostiteljski objekti često rade do duboko u noć.

– Ne bih rekao da tome doprinosi neki smjenski rad, poput treće smjene u industrijskim pogonima, pa da je tu zastupljen u većoj mjeri noćni rad. Mislim da naša industrija nije toliko zauzeta da bi to ušlo u statistiku – ocenjuje sagovornik Blic Biznisa i dodaje da trgovinski centri, koji u svijetu ponegdje ne rade nedjeljom, takođe utiču na rast brojki kada je riječ o radu vikendom.

– Sigurno da tu ima i ljudi koji rade dva posla, pa se možda dodatnom djelatnošću bave vikendom ili noću, ali nisam siguran da statistika njih može da evidentira jer nisu baš svi redovno prijavljeni – kaže Atanacković, piše Blic.

Navodi da bi po zakonu svaki prekovremeni ili netipičan rad trebalo da se plaća dodatno, ali da je to već stvar odnosa poslodavca i zaposlenog, kao i inspekcijskih službi koje bi to trebalo da kontrolišu. Ipak, smatra da to nije tako lako jer se dešava da radnik, zbog dobrog odnosa sa poslodavcem i da bi zadržao posao, prihvati dodatni rad bez nadoknade.

Radni vikendi

U zemljama EU je od 2010. smanjen broj zaposlenih koji rade i subotom, na 25,4 odsto u 2018. U Srbiji je u istom periodu došlo do povećanja udjela “subotara” na 40,6 odsto. Udio muškaraca koji rade subotom u Srbiji neznatno je povećan na 43,9 odsto, a žena na 36,5 odsto.

Veći udio zaposlenih koji rade i subotom od Srbije imaju samo u Crnoj Gori, Turskoj, Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj, i to ukupno i muškaraca.

Udio zaposlenih koji radi nedjeljom povećan je u EU na 14 odsto u 2018, dok je u Srbiji porastao na 24,2 odsto. Veći udio onih koji rade nedjeljom od Srbije imaju samo Crna Gora i Turska, i to važi i za muškarce i za žene.

Rad subotom

Crna Gora 55,2 odsto

Turska 53,4

S. Makedonija 43,6

Grčka 41,9

Srbija 40,6

Rad nedjeljom

Crna Gora 29,8 odsto

Turska 26,6

Srbija 24,2

Irska 21,0

Holandija 20,9

Šta kaže Zakon o radu

Zakon o radu predviđa da tokom jedne radne nedjelje broj prekovremenih radnih sati može da bude najviše osam. Svaki zaposleni, kako u državnim firmama tako i kod privatnika, ima pravo na uvećanje zarade po osnovu netipičnog radnog vremena, i to – za rad na dan praznika koji je neradni dan – najmanje 110 procenata od osnovice, a za rad noću, ako takav rad nije vrednovan pri utvrđivanju osnovne zarade, kao i za prekovremeni rad – najmanje 26 odsto od osnovice.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu