Kolumne

Misterija Slovenskog marša

Istorija na tlu Balkana u XIX vijeku je prebogata nevjerovanim događajima, ratovima, nesrećnim ljubanim pričama, kao i divnom muzikom.

Vladimir Đurić Đura
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Čuveni ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski, čija djela zbog aktuelnog rusko-ukrajinskog rata neke zemlje ne žele da izvode u znak podrške ukrajinskoj strani, napisao je 1876. godine kompoziciju “Slovenski marš” u be-molu, inspirisan srpsko-turskim ratom, koji je počeo te iste godine. Srbi su se prvo pobunili u Nevesinju godinu dana ranije, kada je podignuta prava narodna buna protiv oholih turskih begova. Slavna Nevesinjska puška je opalila i Turci su bili dobro uzdrmani, pa se rat proširio kao požar na čitavu Bosnu, a potom i na Srbiju. Srbima su, naravno, u pomoć pritekli Rusi dobrovoljci. “Slovenski marš” je u sebi sažeo snažnu želju istočnih i južnih Slovena da povrate svoje teritorije.

Čajkovski je lajtmotive pronašao u zbirci nota koju je 1862. priredio Kornelije Stanković pod nazivom “Srpske narodne melodije”. “Slovenski marš” i danas djeluje nesvakidašnje svježe, kao da u sebi nosi nostalgiju i zanos zbog koga su mnogi ruski vojnici i oficiri došli kao dobrovoljci u Srbiju, da brane slovensku ideju. Čajkovski je od svojih prijatelja saznao za okršaje sa Turcima u kojima su ginuli njegovi prijatelji. Među njima je bio i Nikolaj Rajevski, poznatiji kao grof Vronski, koji je kao dobrovoljac stradao u bici kod Aleksinca.

Veliki pisac Lav Nikolajević Tolstoj je posebno volio porodicu Rajevski. Djed grofa Vronskog, general Rajevski, jedan je od glavnih junaka velikog epa “Rat i mir”, dok je grof sam glavni junak romana “Ana Karenjina”. Tolstoj je od familije Rajevski stvorio mit o neprikosnovenim ratnicima besmrtne slovenske duše.

“Ana Karenjina” je, gledano iz današnje perspektive, prauzor za moderne televizijske ljubavne serije. Tolstoj je lik Ane Karenjine napravio prema modelu kćerke njegovog slavnog prethodnika, pjesnika Puškina, koja se zvala Marija Hartung. Komplikovani zaplet “Ane Karenjine” i plejada likova koji su u međusobnim ljubavnim trouglovima, kod Tolstoja se završava odlaskom Vronskog u srpsko-turski rat. Vronski napušta lijepu Anu Karenjinu, sa kojom ima dijete, ponesen željom za “slovenskim maršom” kroz kapije Balkana. Zajedno sa tri hiljade dobrovoljaca prelazi hiljade kilometara, a jedan hitac iz puške okončava njegov život. Ipak ostaje da živi u Tolstojevom romanu i u muzici Čajkovskog.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu