Ovo je prva godina kako imamo smanjenje emisije štetnih gasova – rekao je Fejt Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energetiku.
Vlade planiraju da u narednih nekoliko mjeseci globalno potroše devet miliona dolara (7,2 miliona funti) za spas svojih ekonomija od korona virusne krize. Paketi stimulansa stvoreni ove godine određivaće oblik globalne ekonomije u naredne tri godine, prema Birolu, i za to vrijeme emisije gasova moraju naglo i trajno padati ili će klimatski ciljevi biti nedostupni.
– Sljedeće tri godine će odrediti tok narednih 30 i više godina. Ako se nešto ne preduzme sigurno ćemo osjetiti porast emisije gasova. Zbog toga pozivam vlade da imaju održive pakete za oporavak – rekao je Birol.
Emisija ugljen-dioksida opala je u aprilu za globalni prosjek od 17%, u poređenju sa prošlom godinom, ali je od tada porasla na oko 5% prošlogodišnjih nivoa. U izvještaju objavljenom u četvrtak IEA – svjetski zlatni standard za energetsku analizu – iznio je prvi svjetski plan za zeleni oporavak, fokusirajući se na reforme proizvodnje i potrošnje energije.
Vjetar i solarna energija trebali bi biti u središtu pažnje, savjetuje se u izvještaju, pored poboljšanja energetske efikasnosti zgrada i industrija i modernizacije elektroenergetskih mreža. Otvaranje radnih mjesta mora biti prioritet za zemlje u kojima su milioni bačeni u nezaposlenost zbog uticaja pandemije Covid-19 i usljed toga zastoja.
Analiza IEA pokazuje da “zeleni poslovi” – poput preuređenja zgrada kako bi se učinile energetski efikasnijima, postavljanjem solarnih panela i izgradnjom vjetroelektrana – efikasnije od ulaganja novca u ekonomiju sa visokim udjelom ugljen-dioksida.
Takođe je rečeno da vlade ne smiju da pokušavaju da “sačuvaju postojeće poslove u formaldehidu” kroz šeme štrajka i druge napore da zadrže ljude u radnom odnosu, već pruže prekvalifikaciju i druge mogućnosti ljudima da se “presele u poslove budućnosti”.
Pozivi na zeleni oporavak globalno su sada stigli od stručnjaka, ekonomista, zdravstvenih radnika, prosvjetnih radnika, klimatskih kampanja i političara. Iako su neke vlade spremne da preduzmu mjere – na primjer, EU se obavezala da će svoj evropski “zeleni posao” učiniti središnjim dijelom oporavka – do sada potrošeni novac teži da podrži ekonomiju sa visokim udjelom ugljenika.
Najmanje 33 milijarde dolara bilo je namijenjeno aviokompanijama. Prema analitičkoj kompaniji Bloomberg Nev Energi Finance, više od pola biliona dolara širom svijeta – 509 milijardi dolara – trebalo bi uliti u industrije sa visokim udjelom emisije ugljenika, bez uslova koji bi osigurali da je oni smanje. Samo oko 12,3 milijarde dolara najavljene krajem prošlog mjeseca trebalo je da se usmjeri u industrije sa niskom emisijom ugljika, a dodatnih 18,5 milijardi dolara u industrije sa visokim udelom ugljika pod uslovom da postignu klimatske ciljeve.
U prvim tranšama potrošnje vlade su “imale izgovor” za neuspeh u usmeravanju novca u industrije za rezanje ugljenika, rekao je Birol, jer su reagovale na iznenadnu i neočekivanu krizu.
– Prvi planovi za oporavak bili su više usmjereni na stvaranje zaštitnih zidova koji okružuju ekonomiju – objasnio je on.
Ali vlade su i dalje ciljale investicije sa visokom emisijom ugljika, upozorio je Birol. On je ukazao na istraživanje IEA koja pokazuje da je do kraja maja iznos ulaganja u elektrane na ugalj u Aziji ubrzan u odnosu na prošlu godinu. Klimatske kampanje pozvale su ministre da poštuju izveštaj IEA i iznijeli planove za zeleni oporavak.
– Provođenje preporuka IEA-e u akciju bi ojačalo ekonomiju – rekla je Rosi Rodžers, šefica zelenog oporavka u “Greenpeaceu” u Velikoj Britaniji, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu