Kako kažu voćari, unazad sedam dana temperature su takve da ni najmanje ne pogoduju nijednoj vrsti voća.
Upozoravaju da bi rod i ove godine mogao da bude prepolovljen, a da ono što ostane neće biti zadovoljavajućeg kvaliteta, pa će otići u industrijsku proizvodnju.
Sa zebnjom očekuju mraz
U Udruženje voćara RS ističu da su kruška, trešnja, kajsija, te rana sorta šljive, već pretrpjele značajna oštećenja. A šta će im tek mraz učiniti, naglašavaju, ostaje da se vidi.
– U Potkozarju je, zasad, još i dobro, jer temperatura ne ide ispod -2. Međutim, u Semberiji je dosta hladnije, a ima i snijega. Te niske temperature unazad sedmicu dana su, i bez mraza, već nanijele velike štete voću u Srpskoj, i to gotovo svim vrstama. Voću, naime, ne pogoduje hladnoća, čak ni temperature od 1 do 3 stepena – kaže za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Dragoja Dojčinović.
Objašnjava da pri ovakvim vremenskim prilikama, odnosno niskim temperaturama, pčele ne rade, pa nema ni oplodnje.
– U najavi su i mrazevi, što bi moglo da dokusuri ono što je preostalo. A ako budu niske temperature, stradaće sve vrste voća, čak i kod voćaka koje još nisu cvjetale. Kod njih će biti uništene peteljke i tučak. Za voće je loše i kad je temperatura 0 ili 1 stepen, a kamoli minusi i mrazevi. Problem je što su sve voćke u poodmakloj fazi vegetacije, i kasne i rane sorte. To je posljedica toplog decembra, a u januaru i do polovine februara temperature su bile kao krajem marta i početkom aprila. Sad nam prijete mrazevi, a šteta će najviše zavisiti od toga koliko će oni trajati narednih dana – kaže Dojčinović.
Zaštita od mraza
Dodaje da su, ako mrazevi budu trajali preko cijele noći, sve do ujutru, velike štete neminovne.
– To će se desiti čak i ako temperatura bude samo jedan ili dva stepena u minusu. Međutim, ako mraza bude samo tri-četiri sata ujutru, postoji šansa da nešto voća ostane. Takođe, ako bude kiše ili snijega, biće dobro, jer vlaga predstavlja toplotnu izolaciju. Pratimo dugoročne prognoze, a one nisu nagovještavale ove hladnoće i mrazeve, i to početkom aprila – kaže Dojčinović.
A prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, u RS se u narednih par dana očekuje mraz koji može da prouzrokuje znatnu štetu u voćnjacima breskvi, kajsija, ranih sorti šljive i trešnje. Zato se poljoprivrednim proizvođačima preporučuje da 24 časa prije pojave mraza upotrijebe kombinaciju preparata na bazi aminokiselina i hormona.
Biljne bolesti
Osim ovih mjera, u periodu do nedjelje, 9. aprila, potrebno je obezbijediti materijal za zadimljavanje, kao i orošavanje, odnosno antifrost sistem.
Nestabilne vremenske prilike usloviće i pojavu biljnih bolesti, kao što su kovrdžavost lista i monilija na breskvi i kajsiji, čađava krastavost kod jabučastog voća i drugih bolesti.
Prema prognozi RHMZ, sredinu ove sedmice obilježiće sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, uz pojavu mraza u jutarnjim časovima. Tokom petka, 7. aprila, i u dane vikenda prognozira se pretežno do potpuno oblačno sa slabim i povremenim padavinama – kišom, susnježicom i snijegom.
Jutarnja temperatura u višim krajevima biće od -11 do nula, u nižim od -5, na jugu do 9, dok će se maksimalna dnevna biti od -3 do 6 u višim, a u nižim predjelima od 6 do 11, na jugu do 16 stepeni, podaci su RHMZ.
Plastenička proizvodnja
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, ističe da ovakva prognoza najviše plaši voćare, s obzirom da pad temperature najveće probleme pričinjava voću.
– Kruška, šljiva, jabuka, trešnja, kajsija… sve je procvjetalo i sve je ugroženo. Međutim, nije sigurna ni plastenička proizvodnja, pa će poljoprivrednici morati da zagrijavaju plastenike, da od hladnoće ne bi stradali paprika, paradajz, salata, krastavci – ističe za Srpskainfo Marinković.
Prema njegovim riječima, od ozimih usjeva u fazi rasta su pšenica, ječam, uljana repica, a snijeg bi mogao da dovede do njihovog polijeganja, dok im niske temperature ne mogu naštetiti.
– Kad je riječ o proljetnoj sjetvi kukuruza, suncokreta, soje, ona bi, zbog loših vremenskih prilika, mogla da bude odgođena. Naime, došlo je do hlađenja sjetvenog sloja, pa se moraju sačekati više temperature kako bi se zemljište zagrijalo, što bi doprinijelo brzom nicanju sjemena. To, po svemu sudeći, neće biti ovih dana, s obzirom da su najavljene hladnoće, sa dnevnom temperaturom od 5-6 stepeni. A dnevna treba da bude 10-12 stepeni da bi se zemljište zagrijalo – objašnjava Marinković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu