Prema podacima Ministarstva privrede i preduzetništva RS, ovo pravo ostvaruje oko 21.000 poslodavaca u RS, koji zapošljavaju 166.000 ljudi. U prvoj polovini 2020. plate su povećane za 18.193 radnika, po osnovu čega su njihovi poslodavci dobili 4,86 miliona KM podsticaja.
Od početka primjene Zakona o podsticajima u privredi RS, osam miliona KM podsticaja za povećanje plate radnika dobilo je 750 različitih privrednih subjekata.
U MPP ističu da je bio očekivan veći broj privrednika, kao i veće povećanje plata radnicima.
– Međutim, pandemija je negativno uticala na poslovanje privrednih subjekta, pa kod značajnog broja nije bilo očekivanog povećanja plata – kažu za Srpskainfo u MPP.
Loš odziv
U Savezu sindikata RS naglašavaju da je donošenje ovog zakona imalo za cilj da podstakne rast prosječne plate u realnom sektoru, koja se, međutim, nije približila cifri od 700 KM.
– Procjena je da je ona čak ispod ovog iznosa. Dali smo podršku pomenutom zakonu, ali odziv nije bio onakav kako smo očekivali, iako smo svjesni da se poslodavci, čak i kada imaju podršku da povećaju plate, teško odlučuju na to. Većina bi da dobije novac na račun, pa da oni upravljaju njime, a neki bi i da ga ne daju radnicima – ističe za Srpskainfo predsjednica ovog saveza Ranka Mišić.
Prema njenim riječima, mana Zakona ogleda se i u tome što je povećanje plata radnicima selektivno.
– Ovo nije rješenje koje je unaprijedilo ekonomsko-socijalni položaj radnika i bitno uticalo na povećanje plata u realnom sektoru. Mislili smo da će daleko više radnika dobiti povećanje plate, ali do toga nije došlo. Naravno, postoje i preduzeća koja nisu koristila podsticaj, ali su svojim radnicima povećali plate – naglašava Mišićeva.
Dodaje da je procenat onih koji su tražili i dobili podsticaje izuzetno mali, zbog čega se postavlja pitanje opravdanosti zakona.
– Po djelatnostima se ne primjećuje značajan rast plata koji motiviše radnike da ostaju da rade u RS i da postižu bolje rezultate. Svako povećanje plata utiče na produktivnost radnika, ali to ne možemo da prepoznamo u ovom zakonu. Ostaje da se vidi da li ga treba mijenjati, revidirati ili donositi neke druge mjere, koje bi bile usmjerene ka tome da mnogo većem broju radnika budu povećane plate – poručuje Mišićeva.
Neto plata
S druge strane, u Uniji udruženja poslodavaca RS konstatuju da je zadovoljavajući broj firmi koje su se prijavile za podsticaj, kao i da je povećanje neto plata za 12 odsto u protekle dvije godine značajan rezultat.
– Rast plata treba mjeriti kroz rast prosječne plate i prosječnih plata po sektorima. U posljednje dvije godine prosječna plata povećana je za 12 odsto, u čemu je značajan udio imao i rast plata u privredi. Kad govorimo o povećanju prosječne plate u pomenutom procentu, 50 odsto je rezultat stimulacija i oslobađanja određenih poreskih opterećenja, a 50 odsto su poslodavci iz svojih izvora povećali plate – kaže za Srpskainfo direktor Unije Saša Aćić.
Podsjeća da je za podsticaje u privredi ove godine predviđeno osam miliona KM.
– Riječ je o apsolutno opravdanom programu koji, pored efekta rasta plata, ima i efekat da značajan broj subjekata prelazi iz neformalne zone i svoje poslovanje usklađuju s pozitivnim propisima – naglašava Aćić.
Zahtjevi
U MPP naglašavaju da su se podsticaji kretali od najviše 456.000 KM do najmanje 7,36 KM.
– Povećanja se kreću od najviše 50, do najniže pet odsto, a oni koji su dobili podsticaj u prosjeku su povećali plate za oko 50 odsto zaposlenih. Pravo na podsticaj imaju privrednici i preduzetnici koji su povećali plate zaposlenih u odnosu na početnu platu iz marta 2019 – objašnjavaju u MPP.
Lani je podsticaj isplaćen privrednim subjektima u 47 lokalnih zajednica u RS, od čega najviše u Banjaluci i Bijeljini. Najveći broj zahtjeva podnijeli su privrednici iz prerađivačke industrije, i to više od 30 odsto. Slijedi područje trgovine, proizvodnja i snabdjevanje strujom, finansijske i djelatnosti osiguranja.
Podsjetimo, privrednici ostvaruju pravo na podsticaj za povećanje plata u dva obračunska perioda – od 1. januara do 30. juna, te od 1. jula do 31. decembra.
U trećem obračunskom periodu, koji ističe danas, prijavilo se više od 250 privrednih subjekata.
Neiskorištena sredstva
U Privrednoj komori RS ističu da nije realno očekivati da broj zahtjeva za podsticaje raste, jer su privrednici u mogućnosti da periodično povećavaju plate.
– S obzirom na to, neće biti potrošen ni ukupan budžet predviđen za podsticaje, a naš prijedlog je da se neiskorištena sredstva izdvoje za tehnološki razvoj preduzeća. Takođe, u određenom procentu treba ići ka linearnom smanjenju stope poreza i doprinosa za sva privredna društva – kaže za Srpskainfo portparol ove komore Vladimir Blagojević.
Pomenuti zakon kaže da, ako je nakon povećanja plata veća od 550 КM, poslodavac ostvaruje pravo na podsticaj 70 odsto od plaćenih doprinosa na povećanje plate. Ako plata ne prelazi ovaj iznos, riječ je o podsticaju od 30 odsto.
Primjera radi, na povećanje plate za 100 KM, poslodavac umjesto ranijih 62 KM, plaća 20 KM.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu