Svakodnevno nas u to uvjeravaju javne ličnosti, putem javnih medija, političari ali i građani. Komentari na društvenim mrežama, iskazuju naročito intenzivan osjećaj mržnje, odbojnosti, prezira…
Šta su uzroci takvog stanja. To je pitanje, na koje je jasan i cjelovit odgovor teško dokučiti. Filozofi su saglasni da je mržnja utemeljena na strukturi ličnosti osobe koja mrzi i da nastaje kao reakcija na stanje u zajednici. Mržnja kao suprotnost od ljubavi, prezire ljudsko biće, želi mu naštetiti ili ga povrijediti.
Još je indijski filozof Sidarta Gautama istraživao porijeklo mržnje, zaključivši da se mržnja nikad ne smiruje mržnjom, već jedino njenim odsustvom. Baruh Spinoza je definisao mržnju kao tip bola čiji uzrok leži u spoljašnjim izvorima.
Aristotel je posmatrao mržnju kao želju za uništenjem nečega što je neizlječivo vremenom.
U psihologiji, Sigmund Frojd je opisao mržnju kao stanje ega koje želi da uništi izvor svoje nesrećnosti.
Posmatrano iz perspektive novijeg doba i nama bliskog područja, Ivo Andrić je opisao Bosnu, misleći vjerovatno i na Hercegovinu, kao učionicu mržnje. Ona se, iz svega navedenog, a iz domaće, bosanske, srpske, hrvatske perspektive, svodi na dva elementa.
To su psihološka bliskost među ljudima i osjećaj inferiornosti osoba koje mrze. Samo inferiorni, manje sposobni siju mržnju prema uspješnijima od sebe, pa je, u tom smislu, mržnja najviši stepen zavisti.
Mržnju, iz domaće perspektive a na primjerima sa kojima se svakodnevno i na svakom mjestu suočavamo, možemo opisati i kao duboko, trajno, jako osjećanje animoziteta, ljutnje, neprijateljstva prema osobi ili grupi.
Mržnja je zahvatila gotovo sve pore naše zajednice, postala najdestruktivniji i najrazorniji faktor društva, iz kojeg je veoma teško ili gotovo nemoguće izaći. Porast nivoa mržnje je velika društvena prijetnja jer ima teške posljedice na zdravlje nacije, ali i emocionalno, psihološko i fizičko zdravlje pojedinca.
Ona se širi u grupi, dodatno je povezuje i prividno osnažuje, a krivnju za probleme širokog spektra, adresira na sve druge, osim sebe i svoje istomišljenike.
Mrzitelji ne vide prostor za konstruktivno, nego za destruktivno pa čak i radikalno rješavanje problema koje su oni prepoznali, bez uvažavanja tuđih, drugih i drugačijih mišljenja. Oni ne shvataju svoju isključivost nego pokazuju, ličnim postupcima, nesvjesno, da je mržnja duboko usađen osjećaj iz kojeg je teško izaći.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu