Jedna od prvih studija sprovedena je 1987. godine na Univerzitetu Mičigen. Istraživači su zatim posmatrali odnose ljudi koji su postajali sve više slični sa godinama. Zapažanja su navela naučnike na zaključak da godine zajedničkog života, i na taj način dijeljenja emocija, dovode do razvoja sličnih izraza lica i bora, što znači da se vremenom, izgled lica supružnika takođe čini sličnim, piše Ženski magazin.
Međutim, ova studija ne objašnjava odnose ljudi koji su, na primjer, nekoliko mjeseci u vezi.
Ovaj problem su istraživali, između ostalih, Džastim Lehmiler, američki psiholog i naučnik. Po njegovom mišljenju, zainteresovani smo za ljude koji su nam slični.
Podsvijest upravlja cijelim ovim procesom. I mada u nekim aspektima tražimo partnere koji će nas dopuniti, generalno govoreći ono što je poznato (u ovom slučaju lice koje se svakodnevno vidi u ogledalu) je ono što najviše volimo čak i ako toga nismo svjesni.
U 2013. godini sproveden je eksperiment, na kojem su učesnicima prikazani dijelovi lica različitih ljudi, uključujući i njih same. Pokazalo se da su učesnicima bili najatraktivniji tipovi lica sličnih njihovim.
Druge studije zasnovane na kompjuterski generisanim licima pokazale su da, kao privlačni, vidimo ljude slične našim roditeljima, uključujući roditelja suprotnog pola. Ovo otkriće može dovesti do pomiješanih osjećanja, ali sjetimo se da to radimo potpuno nesvjesno.
Prirodna privlačnost ljudi poput nas može biti i manifestacija želje da se pronađe partner sa sličnim genima. To znači da tražimo voljene osobe sa kojima možemo imati potomke sa osobinama koje su najbliže našim. To je i zbog razlikovnih karakteristika i karaktera. Zanimljivo je da, prema riječima naučnika, na ovaj način biramo ne samo bračne parove već i prijatelje. Mi jednostavno tražimo ljude sa kojima imamo najviše veza.
Prema psiholozima, fenomen uparivanja sličnosti nedavno je izgubio svoju snagu. Zašto? Danas ljudi putuju više, spajaju se na internetu i kasnije stupaju u brak.
Svi ovi faktori doprinose činjenici da se tokom naših života susrećemo sa mnogo više “opcija” od prethodnih generacija. Više ne živimo u relativno zatvorenim lokalnim zajednicama, a barijera mjesta stanovanja polako postaje beznačajna.
Nije problem organizovati sastanak sa osobom iz drugog grada ili čak zemlje. Zahvaljujući činjenici da prije ulaska u ozbiljnu vezu imamo kontakt sa velikim i raznolikim okruženjem i kulturnim krugovima – naš ukus se mijenja i počinjemo da budemo otvoreni za definitivno više atributa od onih koje mi sami imamo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu