Međutim, da je riječ o pustom snu velike većine radnika, potvrđuje zvanična statistika, prema kojoj za platu do 1.000 KM radi više od 180.000 zaposlenih ili čak dvije trećine ukupne radne snage u Srpskoj.
Prema podacima Poreske uprave RS, u martu je u Srpskoj bilo 271.466 zaposlenih, od čega je za minimalac i ispod toga radilo skoro 35.700 njih.
Najviše radnika iz realnog sektora zaposleno je u prerađivačkoj industriji i trgovini, više od 100.000, u kojima su prosječne plate 794, odnosno 749 KM.
S druge strane, sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u RS košta 1.930 maraka, od čega trošak hrane iznosi 742, dok je prosječna plata 981 KM.
U Savezu sindikata RS naglašavaju da, s obzirom na iznos ove korpe koja, kako naglašavaju, podrazumijeva normalan život četvoročlane porodice, mnogi radnici svojim primanjima ne mogu da obezbijede ni prehrambene artikle.
– Prosječna plata u RS obezbjeđuje tek polovinu prosječne potrošačke korpe. Znak da se približavamo nekom normalnom životu bio bi da plata zaposlenog u prosjeku bude 1.300 KM, odnosno, da svaki od dva radno sposobna člana u četvoročlanoj porodici zarađuju toliko, te da su im plate redovne, od 1. do 5. u mjesecu. U tom slučaju mogla bi da se obezbijedi potrošačka korpa i da nešto ostane. To su pokazala sva naša istraživanja i eksterna analiza naših istraživanja od strane eminentnih stručnjaka ekonomske struke – naglašava za Srspkainfo predsjednica ovog saveza Ranka Mišić.
Prema njenim riječima, isključivo povećanjem plata i poboljšanjem uslova rada, mogao bi da se zaustavi odlazak radnika.
– Odlazak radne snage dodatno usložnjava cjelokupnu ekonomsku situaciju u Srpskoj i manifestuje se kroz nedostatak radnika, odnosno onih koji stvaraju novu vrijednost. To, takođe, ugrožava i javne fondove. I poslodavci i vlast moraju da znaju da nema povećanja standarda bez povećanja plata. Nema rasta BDP bez jačanja potrošnje. Naš BDP je strukturiran tako da značajan udio u njemu ima upravo potrošnja. Znači, plate se moraju povećati. U ovom trenutku većina plata, i prosječna i najniža, ni blizu nisu onoga što je potreba radnika i porodica u RS – kaže Mišićeva.
Podsjetimo, ranije istraživanje Zavoda za statistiku RS pokazalo je da svako četvrto domaćinstavo ne može svaki drugi dan na jelovniku da ima mesni obrok. Oko 75 odsto porodica u RS ne može sebi da priušti odlazak na sedmodnevni odmor jednom godišnje, dok isto toliko njih nema ušteđevine da podnese iznenadni trošak od par stotina KM.
Stojanka V, trgovac iz Banjaluke, kaže da ona i muž, koji radi kao konobar, mjesečno zarade oko 1.600 KM.
– Imamo jedno dijete, koje ide u srednju školu. Kad primimo platu poplaćamo režije, a ostatak uglavnom ode za hranu ili one svakodnevne neizbježne troškove. Nema tu nikakvog luksuziranja. Kako bi i bilo, kad su plate godinama iste, a često nešto poskupi. Mi smo još u dobroj poziciji, jer oboje radimo i nismo kreditno zaduženi. Međutim, poražavajuće je da nijedno od nas ne zarađuje ni blizu prosječne plate – ističe sagovornica Srpskainfo.
Iz Unije udruženja poslodavaca RS poručuju da su plate u realnom sektoru u Srpskoj takve kakve jesu, jer imamo nisku tehnologiju, amortizaciju, produktivnost, znanje.
– Moramo da radimo na podizanju kvaliteta privrede, a dok ne budemo prodavali pamet, nećemo imati veće plate. Mi, naime, naplaćujemo goli rad, a ne pamet, dok, s druge strane, u svijetu ima fizikalisanja koje je jeftinije nego kod nas. Nažalost, nemamo razvojnih centara, pa radimo za druge. Država mora da radi na sređivanju stanja u obrazovanju. Kod nas radnik, kad se zaposli, još dvije godine uči posao, dok u razvijenim zemljama odmah krene da radi ono za šta se školovao – ističe za Srpskainfo predsjednik ove unije Saša Trivić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu