Društvo

"NIJE SVE TAKO SJAJNO" Profesor iz Njemačke se doselio u Srbiju pa poslao JASNU PORUKU

Strahujem od političkih previranja, ali i te kako i od ekonomske recesije, na čijem rubu moja zemlja već stoji – tvrdi njemački profesor u penziji dr Rudolf Henzel, psiholog i pedagog, odskora “migrant” iz svoje otadžbine Njemačke, koji je novu domovinu našao u Srbiji, rodnoj zemlji svoje supruge, privučen, kako kaže, toplinom duše ljudi i ljepotom pejzaža Šumadije.

"NIJE SVE TAKO SJAJNO" Profesor iz Njemačke se doselio u Srbiju pa poslao JASNU PORUKU
FOTO: LUKAS BARTH-TUTTAS/EPA

Bolji život iza granica Njemačke, potražilo je, samo prošle godine, na desetine hiljada državljana Srbije.

Situacija se i tamo, kao i u dobrom dijelu Evrope, mijenja na gore i za domaće stanovništvo, a kamoli za strance čija je radna snaga, doduše neophodna, ali ne i adekvatno vrednovana – objašnjava profesor Hezel za Novosti i dodaje da se pred stranca postavlja niz prepreka u smislu konkretnih problema, nalaženja stana, rješavanja najrazličitije papirologije, ali tu su i druge velike poteškoće.

On ističe da ekonomska situacija nije onakva kakva izgleda iz daljine, te da su na domaćoj političkoj pozornici, sve su žustrija koškanja. Kakve će posljedice na ovom posljednjem planu donijeti silazak legendarne kancelarke Angele Merkel,kaže, tek će se vidjeti.

Svoj stav on argumentuje činjenicom da automobilska, kao i bazične, metalurška i industrija rezervnih komponenti, otpuštaju na hiljade radnika, ili uvode kraći radni dan, odnosno, radnu nedjelju. Profesor Henzel podsjeća da su ovi segmenti zapravo mjerač stanja u kome se nalazi nacionalna ekonomija. Osim ovoga, ubrzana digitalizacija i uvođenje vještačke inteligencije zauvijek gutaju na hiljade radnih mjesta.

Foto: Omer Messinger/EPA
Foto: Omer Messinger/EPA

– Planirani “eko-porez”, skok cijene struje kao i pad bankarskih kamata, dodatno otežavaju ukupnu situaciju – veli profesor Henzel i dodaje da tome treba dodati rastuću političku nestabilnost, jer velika koalicija socijaldemokrata i demohrišćana polako silazi sa istorijske pozornice, a najvatreniji “lovci” na njeno mjesto su Zeleni i desničarska Alternativa za Njemačku (AfD), koju već godinama, sistematski, nedemokratski i silovito nastoje da diskredituju ove dvije, kako navodi, takozvane, stare partije.

Profesor ocjenjuje da bi sve ovo, u budućnosti, moglo da do krajnosti zaoštri situaciju u Njemačkoj, jer lijevo i desno orijentisane političke snage, namjerno bivaju huškane jedne na druge. Osim toga, sagovornik upozorava da će, u masovnom otpuštanju, koje već pogađa mnoge branše, “prednost” imati strani radnici. Ali ne migranti, nego upravo radna snaga pridošla iz evropskih zemalja, manje razvijenih nego što je to Njemačka.

Statistički podaci kažu da se u zemlje EU sa Balkana prošle godine preselilo 228.000 ljudi. Više od 50.000 otišlo je iz Srbije.

Egzodus stanovništva sa Balkana, smatra profesor Henzel, izrazito odgovara bogatom Zapadu, jer postaje još bogatiji, dok balkanske zemlje ostaju bez stručnjaka, radne snage uopšte i padaju u još veće siromaštvo.

Stanovanje

Uprkos visokim stanarinama, Njemačka ostaje zemlja u kojoj se živi pod kirijom. Prema službenim statistikama, 52 odsto ljudi stanuje u iznajmljenom stambenom prostoru, a samo 47 odsto u stanovima, ili kućama čiji su vlasnici. To je najmanji procenat vlasništva stanova u čitavoj EU. Najviši procenat vlasništva stambenog prostora je među stanovnicima Rumunije – tamo u svoja četiri zida stanuje čak 96 odsto stanovništva.

Birokratija

Grčki psihijatar Teokritos Veskukis (26) doselio se u januaru u Diseldorf. Iz dobrostojeće je porodice i finansijska kriza nije razlog zbog kojeg je napustio svoju domovinu. Govori njemački i cilj mu je bio poslovno usavršavanje. Kontakt koji je imao sa njemačkim službama opisuje za Dojče vele kao veoma težak i birokratski.

– Ljekari samo ponedjeljkom od 13.00 do 14.30 mogu da podnesu zahtjev za aprobaciju, a potrebne informacije dobijaju se isključivo telefonskim putem. Sve to je trajalo osam mjeseci, jer uprkos velikoj potražnji, nema dovoljno termina za polaganje ispita – kaže on.

Četvrtina stranci

U Njemačkoj, prema prošlogodišnjim podacima, živi oko 20,8 miliona ljudi doseljeničkog porijekla, što je 25,5 odsto ukupnog broja stanovnika. Nešto manje od 10,9 miliona njih poseduje njemački pasoš i 9,9 miliona su stranci. Njih oko 13,5 miliona ima “lično doseljeničko iskustvo”, dakle rođeni su u inostranstvu i doselili su se u Njemačku.

Foto: Clemens Bilan/EPA
Foto: Clemens Bilan/EPA

Merkel: Njemačka vapi za radnicima

Njemačka početkom iduće godine donosi nov zakon koji bi trebalo da olakša uvoz kvalifikovanih radnika izvan Europske unije, najavila je njemačka kancelarka Angela Merkel i upozorila na “očajničku” potrebu privrede za radnicima.

Prema posljednjim procjenama, u Njemačkoj je trenutno nepopunjeno 1,3 miliona radnih mjesta.

U ekonomski najjačoj članici EU radi više od dva miliona građana iz neke od zemalja Unije.

– Ali to nije dovoljno i zato moramo potražiti kvalifikovane radnike izvan EU. Bez dovoljno stručnjaka ni jedna privreda ne može da preživi – upozorila je kancelarka u redovnoj videoporuci subotom koju je potpuno posvetila novom zakonu, prenosi Hina.

Istakla je kako se potreba za stručnjacima iz inostranstva ne odnosi samo na akademski obrazovane radnike, nego i na strukovna zanimanja.

Zakon o useljavanju kvalifikovane radne snage stupiće na snagu 1. marta 2020. godine, a cilj mu je da otvori put radnicima izvan EU-a da dođu i ostanu da žive u Njemačkoj.