Politika

"Njihovo ponašanje prijetnja evroatlanskom putu BiH" Evo zbog čega su sankcionisani srpski zvaničnici

U skladu sa Izvršnom uredbom 14033, danas je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD na listu sankcionisaih osoba uvrstila jednog zvaničnika sa državnog nivoa u Bosni i Hercegovini i tri zvaničnika u vlasti Republike Srpske.

Američka zastava
FOTO: NIKOLA FULL GAMER/YOUTUBE/SCREENSHOT

Sankcije su uvedene Nenadu Stevandiću, predsjedniku NSRS, Radovanu Viškoviću, premijeru Republike Srpske, Željki Cvijanović, srpskom članu Predsjedništva BiH  i Milošu Bukejloviću, ministru pravde Republike Srpske.

Iz Ministarstva finansija SAD su u svom zvaničnom saopštenju naveli zbog čega su uvedene sankcije.

– Ovi lideri direktno su odgovorni za podsticanje donošenja zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u Republici Srpskoj, čime se obstruiše i ugrožava sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma – navedeno je.

Podsekretar Ministarstva finansija za terorizam i finansijske obavještajne poslove, Brian E. Nelson izjavio je:

– Ovakav postupak ugrožava stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i teško postignuti mir podržan Dejtonskim mirovnim sporazumom. Ovakvo ponašanje predstavlja dalju prijetnju budućem putu ove zemlje i njenoj uspješnoj integraciji u evroatlantske institucije. Nastavićemo pružati podršku građanima Bosne i Hercegovine i njihovim naporima na očuvanju vladavine prava i održavanju mira i prosperiteta.

Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, bio je predlagač Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH pred NSRS, te glavni zagovornik njegovog usvajanja.

SAD su protiv Dodika uvele sankcije 5. januara 2022. godine u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili umiješanosti, te zbog direktne ili indirektne uključenosti u kršenje ili postupak koji predstavlja opstrukciju ili prijetnju sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i u koruptivne radnje.

Prethodno su SAD, u skladu sa Izvršnom uredbom 13304, uvele sankcije protiv Dodika 17. jula 2017. godine zbog opstruisanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nakon što je NSRS usvojila ovaj zakon u junu 2023. godine, visoki predstavnik u BiH primjenio je svoja ovlaštenja 1. jula kako bi poništio ovaj propis, javno osuđujući zakon kao čin podrivanja regionalnog ustavnog poretka, vladavine prava i raspodjele vlasti. Uprkos postupanju visokog predstavnika, s ciljem poništavanja ovog zakona, Dodik je potpisao Ukaz o stupanju zakona na snagu 7. jula 2023. godine.

Današnja objava o sankcionisanju nastavak je prethodno uvedenih sankcija i zabrane izdavanja viza za ulazak u SAD s ciljem podsticanja na pozivanje na odgovornost osoba koje podrivaju demokratske procese ili institucije. Ovi postupci dio su širih napora koje Vlada SAD ulaže u promociju mira, stabilnosti i funkcionalne demokratske vlasti u regiji Zapadnog Balkana.

– Postupak donošenja zakona i internet stranica NSRS jasno ukazuju na to da pojedinci obuhvaćeni današnjom objavom sankcija i navedeni u daljem tekstu snose odgovornost za sazivanje posebne sjednice NSRS, 27. juna 2023. godine, kako bi se glasalo o ovom provokativnom propisu. Posebna sjednica NSRS sazvana je 27. juna 2023. godine na zahtjev Radovana Viškovića, Nenada Stevandića i Željke Cvijanović, a Miloš Bukejlović je u ime Vlade Republike Srpske zakon predstavio NSRS. Posljedično, ove četiri osobe snose odgovornost za podsticanje usvajanja ovog propisa koji predstavlja prijetnju sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma – navedeno je.

Između ostalog navodi se:

– Predsjedavajući NSRS, Nenad Stevandić, takođe je javno pozvao na donošenje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, te sazvao sjednicu na kojoj je svojim glasom podržao ovaj zakon. Njegov potpis i pečat predsjedavajućeg nalaze se ispod teksta Odluke. Premijer Radovan Višković takođe je promovisao Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH nazivajući ga legitimnim odgovorom Ustavnom sudu BiH. Kao službena osoba, Višković je javno osuđivao Ustavni sud BiH za nedavno donesene odluke koje je smatrao nepovoljnim za Republiku Srpsku.

Istaknuto je da Cvijanović potvrdila svoje slaganje sa odlukama.

Pročitajte još

– Član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović takođe se, prije usvajanja zakona, sastala sa Dodikom i potvrdila svoje apsolutno slaganje s njim u vezi sa budućim odlukama. Cvijanovićeva je javno branila djelovanje nakon donošenja Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Ona je 11. aprila 2022. godine uvrštena na listu sankcionisanih osoba od strane Ujedinjenog Kraljevstva zbog podrivanja legitimiteta i funkcionalnosti BiH. Kao ministar pravde Republike Srpske, Miloš Bukejlović takođe snosi odgovornost za izradu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Bukejlović je podržao zakon u svom izlaganju pred NS RS pozivajući istu da zakon usvoji zarad pokazivanja “jedinstva” Republike Srpske”.

Pojašnjeno je da su današnje aktivnosti OFAC usmjerene su isključivo na ova četiri pojedinca, a ne na institucije niti pozicije u vlasti koje predstavljaju i obnašaju.

– OFAC je na listu sankcionisanih osoba uvrstio Stevandića, Viškovića, Cvijanovićevu i Bukejlovića u skladu sa Izvršnom uredom 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u kršenju ili djelovanju s ciljem opstrukcije i ugrožavanja sprovođenja bilo kojeg regionalnog sporazuma u oblasti sigurnosti, mira, saradnje ili međusobnih sporazuma o priznavanju ili okvira ili mehanizama odgovornosti koji se odnose na Zapadni Balkan, uključujući Prespanski sporazum iz 2018., Ohridski okvirni sporazum iz 2001., Rezoluciju 1244 Savjeta bezbjednosti UN, Dejtonski sporazum ili Zaključke konferencije Savjeta za implementaciju mira održane u Londonu u decembru 1995., uključujući odluke ili zaključke visokog predstavnika, Savjeta za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora, ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, ili u vezi sa bivšom Jugoslavijiom, Međunarodnog rezidualnog mehanizma krivičnih sudova”.

Posljedično današnjoj mjeri, sva imovina i pravo na imovinu gore navedenih sankcionisanih osoba, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD mora biti blokirana i prijavljena OFAC. Pored toga, sva imovina u vlasništvu, direktnom ili indirektnom, pojedinačnom ili zajedničkom, u udjelu 50 odsto ili više jednog ili više osoba koje su na listi, takođe mora biti blokirana. Zabranjene su sve transakcije državljana SAD u Sjedinjenim Državama (ili u tranzitu kroz SAD) koje uključuju imovinu ili pravo na imovinu osoba uvrštenih na listu ili blokiranih osoba, izuzev ukoliko nisu odobrene opštom ili posebnom dozvolom koju izdaje OFAC, ili izuzete. Zabrane uključuju davanje doprinosa ili obezbjeđenje bilo kakvih finansijskih sredstava, roba ili usluga od strane, prema ili u korist blokiranih osoba, te primanje bilo kakvog doprinosa ili obezbjeđenje finansijskih sredstava, roba ili usluga od takvih osoba.

Pored toga, finansijske institucije i druge osobe koje se uključe u određene transakcije ili aktivnosti sa sankcionisanim osobama mogu i sami biti sankcionisani ili se protiv njih mogu preduzeti odgovarajuće aktivnosti, piše N1.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije