Sekundu manje iskoristio je fudbaler Kilian Mbape da izjednači rekord najbržeg gola u istoriji francuske lige, zabivši pogodak u 8. sekundi utakmice za Paris Saint-Germain 2022. godine.
Neki kažu da je 8,2 sekunde vrijeme koje nam je potrebno da saznamo da li osjećamo privlačnost prema nekome, a samo 7 nam treba da stvorimo prvi utisak o nekoj osobi. Čini se nevjerovatno, ali mnogo je toga što se može dogoditi u samo 8 sekundi.
S tom premisom, i prema riječima stručnjaka, postoji gest koja nam u ovom kratkom vremenskom roku može (jako) pomoći u regulisanju hormona koji igra glavnu ulogu u našim najstresnijim situacijama, ali i u 90 % razgovora o brizi o sebi posljednjih mjeseci: kortizol.
– Pružanje (ili primanje) zagrljaja dužeg od 8 sekundi izaziva oslobađanje oksitocina. Ovaj hormon zadužen je za smanjenje kortizola, podstičući stanje smirenosti i blagostanja i gotovo trenutno značajno smanjujući stres“, otkriva nam Aurora Valjeho, psihološkinja iz madridskog centra ,,Psicolink”. Jednostavan i svakodnevni gest koja može mnogo učiniti za naše emocionalno blagostanje, a koji ćemo nazvati „pravilo od 8 sekundi“.
– Pružanje (ili primanje) zagrljaja dužeg od 8 sekundi izaziva oslobađanje oksitocina. Ovaj hormon zadužen je za smanjenje kortizola, podstičući stanje smirenosti i blagostanja i gotovo trenutno značajno smanjujući stress – istakla je Aurora Valjeho, psihološkinja iz madridskog centra ,,Psicolink”
Ali, šta je tačno taj hormon o kojem u posljednje vrijeme toliko slušamo? Upitajmo stručnjake.
– Kortizol je hormon koji proizvode nadbubrežne žlijezde, mali organi smješteni iznad bubrega. Poznat je kao hormon stresa jer se oslobađa kao odgovor na situacije fizičkog ili emocionalnog stresa. Mogli bismo reći da je važan dio tjelesnog sistema bori se ili bježi, koji nam pomaže da se suočimo sa izazovnim situacijama – priča Pilar Guera, klinička psihološkinja, o ovom hormonu nužnom za preživljavanje, ali štetnom za naše emocionalno blagostanje u povišenim nivoima.
– Hronično povišeni nivoi kortizola mogu imati negativne učinke na naše zdravlje, poput povećanja tjelesne težine (povećan apetit i nakupljanje masnoće na stomaku), probavnih problema (gorušica, čirevi i zatvor), slabljenja imunološkog sistema i poremećaja spavanja, kao i promjena raspoloženja, jer može povećati razdražljivost, anksioznost i uzrokovati depresiju – nastavlja Guera, a zatim nas upozorava na to kako je organizovan naš, recimo to tako, raspored stresa.
– Vrijeme kada je kortizol na vrhuncu obično je između 6:00 i 8:00 ujutro, otprilike 30-45 minuta nakon buđenja. Naveče su nivoi kortizola obično niži, između 22:00 i ponoći; što nam pomaže da se opustimo i pripremimo za spavanje – zaključuje.
„Pravilo od 8 sekundi“ temelji se na prozaičnijem i manje idealističkom naučnom objašnjenju: kada se grlimo, naše tijelo oslobađa oksitocin, hormon poznat i kao „hormon ljubavi“, koji ima smirujući i opuštajući učinak i zato smanjuje stres i podstiče osjećaj blagostanja. „Oksitocin takođe može pomoći u snižavanju krvnog pritiska i broja otkucaja srca.
Osim toga, utješan fizički kontakt može poslati signale mozgu da smanji proizvodnju kortizola“, objašnjava Pilar, na šta Aurora dodaje.
-Gestovi jednostavni poput razgovora s nekim gledajući ga u oči, slušanja ili osjećaja da nas neko sluša, mogu pomoći u njegovu smanjenju. Naravno, utiču i fizička aktivnost, tehnike opuštanja, poput svjesnosti, i psihološka podrška“.
Ali, ako zagrljaj od osam sekundi može smanjiti kortizol, kako onda na njega utiče zaljubljivanje? Aurora nam objašnjava. „Zaljubljivanje, kao i prekid ljubavne veze, može imati velik uticaj na hormon kortizol, iako je važno naglasiti da se to ne odnosi samo na romantičnu ljubav.
Uopšteno, kada drugu osobu doživljavamo kao sigurno mjesto, koje nam omogućuje da pokažemo svoju ranjivost i ojačamo veze, nivoi kortizola se smanjuju i osjećamo se opuštenije i srećnije, bez obzira na to da li je riječ o našem partneru, bliskom članu porodice ili dobrom prijatelju. Međutim, kada vezu doživljavamo kao prijetnju ili rizik, nivoi kortizola rastu, što dovodi do osjećaja tjeskobe i nelagode“.
I obrnuto, naravno: „prekid ljubavne veze može privremeno povećati nivoe kortizola jer emocionalni stres povezan s prekidom može aktivirati sistem ‘bori se ili bježi – zaključuje Pilar.
I, iako je stres na kraju krajeva normalan dio našeg života (naravno, sve dok nas ne preplavi), nikada nije naodmet prisjetiti se i drugih tehnika za njegovo smanjenje, osim ove o kojoj sada govorimo. U tom pogledu, Guera preporučuje „tehnike dubokog disanja, redovno vježbanje, meditaciju, provođenje vremena na otvorenom, slušanje opuštajuće muzike i osiguravanje adekvatnog i kvalitetnog sna“. Praktikovanje joge, koja kombinuje duboko disanje, meditaciju i fizički pokret, može biti vrlo dobra opcija.
„Utješni fizički kontakt može poslati signale mozgu da smanji proizvodnju kortizola –rekao je Pilar Guera, klinička psihološkinja
– Govorili smo o tome da se kortizol aktivira kao odgovor na stres , kako fizički (intenzivno vježbanje, bolest, povrjeda), tako i mentalni ili emocionalni (posao, partnerski problemi, finansijski problemi), ali se može aktivirati i zbog nedostatka sna ili kao posljedica prekomjernog unosa kofeina ili šećera – pojašnjava Pilar i nastavlja: „glavni vitamini i minerali koji pomažu u regulaciji nivoa kortizola su vitamin C, magnezijum i vitamini B grupe. A namirnice koje treba uzeti u obzir su one bogate tim nutrijentima: agrumi, zeleno lisnato povrće, orašasti plodovi i riba. Drugim riječima, uopšteno, namirnice bogate vlaknima, omega-3 masnim kiselinama i proteinima. Osim toga, preporučljivo je smanjiti unos kofeina i šećera, kao i piti puno vode – zaključuje stručnjakinja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu