Mogu ga uzrokovati razne stvari i događaji i može imati niz fizičkih i psihičkih simptoma. Ljekar, dr. Karan Rajan otkrio je na što se trebate usredotočiti kako biste se doslovno u roku keks oslobodili tog neugodnog osjećaja.
– Svaki put kad udahnete, dijafragma se pomiče prema dolje radeći više mjesta za srce, stišće se, a srce postaje veće i krv sporije prolazi kroz njega. Mozak tada odmah šalje signale srcu s porukom da ubrza. Ako razmišljate o tome svaki put kad ste anksiozni ili pod stresom, nesvjesno ćete preći na kratko ubrzano disanje ili ćete hiperventilirati, što ubrzava broj otkucaja srca – kaže dr. Rajan. Objasnio je i da se, kad izdišemo, dijafragma pomiče prema gore blago stišćući srce koje tada postaje manje pa krv brže prolazi kroz njega. Mozak tada refleksno šalje signal srcu da uspori.
– Kad ste pod stresom, više se fokusirajte na dugo i sporo izdisanje jer to povećava vagusni tonus i usporava rad srca – savjetuje dr. Rajan.
Vagusni tonus je važan jer je riječ o aktivnosti vagusnog živca. To je živac koji je ključan za naš nervni sistem i odgovoran je za regulisanje tijela u stanju mirovanja. Disanje je najbolji način za ublažavanje stresa i britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) takođe preporučuje opuštajuće vježbe disanja koje mogu pomoći u oslobađanju od napetosti. Izuzetno je važno naučiti kontrolisati stres uzrokovan svakodnevnim situacijama u životu. Naime, osobe koje su sklone simptomima stresa kao što su zabrinutost, ljutnja, tjeskoba, strah, zavist, krivica i depresija podložnije su i nekim drugim zdravstvenim problemima.
NHS navodi da stres može dovesti do pojave sljedećih simptoma:
glavobolje ili vrtoglavice
napetosti ili bolova u mišićima
želučanim tegobama
boli u grudima ili ubrzanog rada srca
problema u seksualnom životu.
To su sve fizički simptomi, no oni mogu dovesti i do pojave psihičkih problema kao što su:
otežana koncentracija
problemi u donošenju odluka
osjećaj bezizlaznosti i pretrpanosti problemima
stalna zabrinutost
zaboravnost.
Postoje razni načini da držite stres pod kontrolom, a nutricionistkinja Natalie Lamb kaže da je uvođenje nekog oblika opuštanja u svoju rutinu najvažnije.
To, prema njenim riječima može biti bilo što, od joge i meditacije do vježbanja i hodanja.
Njen savjet je i da redovito radite male pauze, bilo da si skuhate šolju biljnog čaja, da ustanete od radnog stola i odete udahnuti malo svježeg zraka, uživate u ručku ili duboko udahnete i zaustavite nakratko misli.
Sve to može vam pomoći da se opustite i razbistrite misli. Topla kupka na kraju dana takođe može pomoći, ali i isključivanje svih plavih ekrana i medija te fokusiranje na nešto na čemu ste zahvalni.
I ne manje važno, nastojte svaku noć imati 7 sati neprekinutog sna jer to pomaže tijelu da se odmori i oporavi za sutrašnje izazove, prenosi Klix.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu