Disanje utiče na rad srca. Svaki udah pomakne dijafragmu prema dolje, stišćući srce, što ubrzava puls. Dok izdišemo, dijafragma se podiže, srce se opušta, a puls usporava – objašnjava dr Rajan.
Preporučuje fokusiranje na sporo i duboko disanje kako bi se povećao vagusni tonus i usporio rad srca, olakšavajući tako stresne situacije.
Vagusni tonus je ključan za regulaciju tijela u stanju mirovanja, a disanje je najefikasniji način za ublažavanje stresa, slaže se i britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS), preporučujući opuštajuće tehnike disanja.
Stres može izazvati razne fizičke simptome poput glavobolja, napetosti mišića, želučanih tegoba i ubrzanog rada srca, ali i psihičke probleme poput problema s koncentracijom, donošenjem odluka te osjećajem bezizlaznosti i zaboravnošću.
Nutricionistkinja Natali Lemb ističe važnost uvođenja opuštanja u svakodnevnu rutinu. Preporučuje različite aktivnosti poput joge, meditacije, fizičke vježbe ili šetnje te naglašava važnost malih pauza i kvalitetnog sna kao ključnih faktora za borbu protiv stresa.
Ukratko, suočavanje sa stresom zahtjeva cjeloviti pristup koji uključuje svjesno disanje, aktivnosti opuštanja i pravilnu brigu o tijelu kako bismo održali mentalno i fizičko zdravlje, prenosi Klix.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu