Dr Biserka Obradović, specijalista opšte medicine je dala nekoliko saveta za sve koji danas moraju da se izlažu ovom naletu vrućine i evo na šta treba najviše da obratimo pažnju.
– Toplotni talas može i te kako da utiče na naše zdravlje. Pogađa apsolutno sve, ali najviše su pogođeni hroničari, djeca (do 2. godine starosti) i stariji ljudi, jer imaju, kao i djeca, nestabilan hormonski sistem što utiče na adaptaciju njihovog tijela ovim promjenama temperature, ističe doktorka.
Dodala je i da djeca do druge godine života nemaju razvijen centar za termoregulaciju, što treba imati na umu s obzirom na to da je i sama, kako kaže, svjedok tome da roditelji vrlo malu djecu izvode napolje po ovim vrućinama, što nije preporučljivo.
Odrasli ljudi se bolje nose s tim, s obzirom na to da nam se krvni sudovi šire i pojačano se znojimo.
Ipak, to ne znači da visoka temperatura ne može da utiče na naše zdravlje. Obično može doći do pada krvnog pritiska (što je posebno teško onima koji već imaju nizak pritisak), a padom pritiska može doći do glavobolje, nesvjestice ili čak i kolapsnog stanja.
– Hroničari na terapiji moraju da razgovaraju sa svojim izabranim ljekarom kako bi se terapija regulisala da pritisak ne bi pao. Meteoropatama posebno teško, pošto kod njih hipofiza luči, u ovom periodu, više hormona stresa i teže se prilagođavaju visokim temperaturama, pa se može javiti razdražljivost i nervoza.
Takođe, često se sa naglim skokom temperatura jave i problemi sa snom.
– U toku sna, organizam snižava svoju temperaturu i sa sniženjem temperature luči se melatonin, a kada visoke temperature ne dozvoljavaju našem tijelu da to čini, i sa smanjenim lučenjem melatonina teže se uspavljujemo i san je isprekidan – poručuje doktorka.
U toku dana naše tijelo troši mnogo više energije nego inače na regulisanje temperature tokom toplog talasa, kako bismo se bar malo ohladili, zato smo umorni i osjećamo se tromi.
– Uglavnom tad ljudi griješe, dođu kući u ohlađenu prostoriju i vrlo vjerovatno malo odremaju. Zatim ustanu uveče, popiju možda kaficu ili energetsko piće, i onda im san još teže dolazi. I to je taj krug, ističe doktorka i dodaje:
– Telefon i televizor nas sigurno neće uspavati zbog svojih plavih ekrana. Može da nas uspava tuširanje mlakom vodom ili neka dobra knjiga.
Preporučuje pamučne i lanene odjevne komade koji dozvoljavaju našem organizmu da lakše isparava.
Koliko vode treba da pijemo
Voda je tokom ovih vrućina najbitnija, a dobra je i kisela voda, ne previše gazirana, zbog minerala. Na svakih 20 minuta treba da se pije čaša vode čak i ako niste žedni, jer te količine naš organizam troši. Voda treba da bude sobne temperature kako bi mogla da se pije ta količina.
Takođe, doktorka ističe da treba da jedemo što više svježeg voća i povrća.
– Dobro opranog prvo pod mlazom vode, a zatim ostavljeno potpoljeno u vodi bar pola sata.
Fizička aktivnost je lijek koji mijenja sve lijekove, a fizičku aktivnost nijedan lijek ne može da zamijeni, kako kaže doktorka, pa tako poručuje da i dalje treba da ostanemo fizički aktivni iako je vrućina, samo je važno da se bira odgovarajuće vrijeme. U jutarnjim ili popodnevnim/večernjim časovima.
Takođe, treba izbjegavati bazene, kupanje na rijekama između 11 i 16 časova zbog ultraljubičastog zračenja, a razlika između temperatura klimatizovane prostorije i vanjskog prostora ne smije da bude da bude veća od 6 do 8 stepeni, poručuje doktorka, piše Blic Žena.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu