Visoke temperature često mogu biti opasne te zahtijevaju adekvatnu pripremu.
Premda se mnogi već pripremaju za ljeto kupovinom sunčanih krema, poseban oprez trebaju imati spomenuti korisnici lijekova koji mogu doživjeti neželjene nuspojave koje sprječavaju njihovu sposobnost da ostanu hidrirani ili se učinkovito ohlade po vrućem vremenu.
Potencijal za dehidraciju ili neravnotežu elektrolita
Diuretici, vrsta lijekova koji se obično koriste za povećanje učestalosti mokrenja kao tretman zatajenja srca, visokog krvnog tlaka ili bolesti bubrega, mogu uzrokovati probleme. Iako je gubitak tekućine koristan za ova stanja, ponekad može rezultirati dehidracijom ili neravnotežom elektrolita poput magnezija, kalija ili soli, zbog čega tijelu može biti teže regulirati tjelesnu temperaturu, piše express.co.uk.
Pacijentima koji uzimaju ove vrste lijekova savjetuje se da piju dovoljno vode i da paze na znakove dehidracije kao što su glavobolja, vrtoglavica, tamna mokraća i žeđ.
Još jedan lijek koji bi mogao predstavljati rizik po vrućem vremenu su inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima ili ACE inhibitori, koje koriste pacijenti s visokim krvnim tlakom. Kako temperatura raste, ti pacijenti mogu biti skloniji nesvjestici ili padu.
Nadalje, ovaj lijek može suzbiti osjećaj žeđi, što otežava prepoznavanje dehidracije.
Povećanje vjerojatnosti nesvjestice i pade
Beta-blokatori također predstavljaju rizik, jer ne samo da povećavaju vjerojatnost nesvjestice i pada, već i inhibiraju znojenje, povećavajući rizik od pregrijavanja zbog nedovoljnog hlađenja.
Ova nuspojava nije isključiva za beta-blokatore; nekoliko antipsihotičnih lijekova koji se koriste za liječenje stanja mentalnog zdravlja, kao što su haloperidol, olanzapin i risperidon, takođe utiču na vašu sposobnost znojenja. Također određeni antidepresivi mogu povećati rizik jer često pojačavaju znojenje i suzbijaju žeđ, čineći korisnike sklonijima komplikacijama povezanim s dehidracijom.
Kako se ohladiti za vrijeme vrućina
Jedan od načina da ostanete sigurni je pokušati ograničiti svoju izloženost vanjskim temperaturama boravkom u klimatiziranom okruženju, no ako to nije moguće, pijenje puno vode i boravak u hladu vani pomoći će smanjiti rizik od ozbiljne komplikacije.
Kada ste vani, pokušajte nositi široku odjeću svjetlijih nijansi, poput bijele, žute ili pastelnih boja, umjesto tamnijih nijansi poput crne, zelene i tamnoplave koje apsorbiraju toplinu.
Važno je prepoznati znakove bolesti povezanih s vrućinom, kao što je iscrpljenost toplinom, kako biste brzo dobili liječenje. Znakovi uključuju jako znojenje, glavobolje, mučninu, vlažnu kožu, a ponekad čak i povraćanje.
Ako se toplinska iscrpljenost ne liječi, može dovesti do toplinskog udara, koji se događa kada tjelesna temperatura dosegne 39°C ili više i može biti fatalan ako se ne liječi, prenosi N1.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu