U zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) 50 miliona ljudi pati od gojaznosti, a predviđa se da će se taj broj do 2050. godine povećati na 92 miliona ljudi.
Gojaznost je hronična bolest koja se uspješno liječi, ali ako se ne liječi, može imati velike posljedice po zdravlje i život čovjeka, ističu stručnjaci.
Mnoge bolesti su posljedica gojaznosti
Dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti i određeni oblici raka su posljedice gojaznosti.
Zato, ističu u Ligi, liječenje gojaznosti zahtjeva multidisciplinarni pristup, angažovanje dijabetologa, kardiologa, psihologa, ali i trenera specijalizovanih upravo za osobe sa viškom kilograma.
Problem je što ne postoji specijalizacija za gojaznost, iako je ova bolest postala jedan od najizazovnijih javno zdravstvenih problema 21. vijeka.
Komunikacija je važna
Stručnjaci ističu važnost komunikacije i pravilnog pristupa gojaznoj osobi kako bi se pacijent suočio i prihvatio dijagnozu i svojim trudom i snagom uspostavio kvalitet dugog života.
– Tehnika razgovora ne smije biti osuđujuća, a potrebno je koristiti ispravnu terminologiju – objašnjava Maja Baretić, načelnica Referentnog centra za liječenje gojaznosti.
Podizanje svijesti o problemu prekomjerne težine prvi je u nizu događaja projekta Lov na tihog ubicu koji ima za cilj podizanje svijesti javnosti o visokom krvnom pritisku, odnosno arterijskoj hipertenziji, koja je bila ubica broj 1 dugi niz godina.
Hipertenzija je glavni faktor rizika za kardiovaskularni, cerebrovaskularni i bubrežni morbiditet i mortalitet. Njegova rasprostranjenost je u porastu, a najčešće je posljedica nezdravog načina života.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu