Predsjednik Francuske Emanuel Makron namjerava da imenuje svog “specijalca”, ali se još ne zna ko bi to mogao da bude. Ukoliko se najave obistine, Francuska bi bila peta zemlja koja bi imala osobu na ovoj funkciji, pa je logično zapitati se: da li su to velesile zaigrale igru prijestola na našem regionu?
Svoj adut za region već imaju najveće svjetske sile, ili one koje se takvim smatraju: Evropska unija, SAD, Njemačka i Velika Britanija. U njihovo ime već istupaju prekaljene diplomate Miroslav Lajčak, Gabrijel Eskobar, Manuel Saracin i Stjuart Pič.
I dok su EU i SAD već imali izaslanika, Pič je na novu funkciju postavljen početkom decembra prošle godine i njegovo imenovanje bilo je iznenađenje za sve jer London ranije nije imao otvorenu ovu poziciju.
Klasteri, zajednica, pa specijalac…
Još veće iznenađenje biće imenovanje iz Pariza, takođe po prvi put. Naizgled tek običan diplomatski korak, ali ne treba zaboraviti da Francuska radi na preimućstvu unutar EU, kao i da je Makron nedavno dao prijedlog o formiranju Evropske političke zajednice za sve one koji žele u EU.
Takođe, napredovanje ka EU otvaranjem klastera, a ne poglavlja promjena je koja je uslijedila nakon njegove incijative.
Sve to, u kombinaciji sa činjenicom da je dijalog Beograda i Prištine u zapećku, da kriza u Bosni i Hercegovini i dalje traje, a da je pritisak Beograd da uvede sankcije Rusiji u punom jeku, predstavalja “idealan” teren da se i francuski kadar uključi u igru.
Da li je već gužva, treba li očekivati zajedničke akcije koje će biti usmjerene na naš region i šta će što se tiče Srbije da bude u fokusu?
Bivši diplomata Srećko Đukić kaže za Blic da izgleda Zapadni Balkan dolazi u epicentar evropske i međunarodne zajednice, a da se velike sile vraćaju oprobanim metodama.
Nova kontakt grupa?
– I ranije su devedesetih angažovani izaslanici na nivou ambasadora skoro svih tih zemalja. Mislim da će fokus biti na Kosovu i Metohiji, Francuska kao stalna članica Savjeta bezbednosti ne želi da izostaje iz igre. Ne treba smetnuti sa uma ni da Pariz unutar EU pokušava da progura reformističko krilo, i čini mi se da je imenovanje specijalca dio te taktike – ocjenjuje Đukić.
On podsjeća da je Markon započeo drugi predsjednički mandat i da radi na tome da uđe u istoriju.
– Svaki specijalac će imati svoj fokus, ali mislim i da će djelovati zajednički. Možda će čak biti formirana ponovo neka kontakt grupa, kakva je ranije postojala za Jugoslaviju. Svi oni su tu da pomognu, ali i ostvare svoje interese. Jer, u spoljnoj politici nema ljubavi već samo interes, a ovdje je interes Francuske da ostavi trag – zaključuje Đukić.
Amerika prednjači
Što se tiče kadrovskih uzdanica za Zapadni Balkan, najspremnija je Amerika. Sem Eskobara, tu je Kristofer Hil koji je povučen iz diplomatske penzije da bi bio ambasador SAD u Beogradu, ali i Džefri Hovenier koji je započeo angažman u Prištini. Njima se u BiH pridružio i Majkl Marfi, dok je Džejms O Brajen postavljen za koordinatora za politiku sankcija američkog Stejt departmenta.
Svi oni su bili vrlo aktivni u regionu devedesetih, a koliko dobro znaju Balkan svjedoči da su dvojica učestvovala u uspostavljanju rada nove ambasade SAD u Srbiji nakon petooktobarskih promjena, dvojica su bili učesnici pregovora u Rambujeu, a jedan je pisao tekst Dejtonskog sporazuma, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu