Društvo

Plasteničkom proizvodnjom DOPUNJUJE KUĆNI BUDŽET: Na obroncima planine Majevice uzgaja čak i MEKSIČKE KRASTAVCE

Ibrahim Ćidić iz Srebrenika, iako je po profesiji državni službenik, već godinama se, zajedno sa svojom suprugom, uspješno bavi i plasteničkom proizvodnjom povrća.

Plasteničkom proizvodnjom DOPUNJUJE KUĆNI BUDŽET: Na obroncima planine Majevice uzgaja čak i MEKSIČKE KRASTAVCE
FOTO: FORO: AVAZ.BA/RAS SRBIJA

U plastenicima u naselju Gornji Srebrenik, na samim obroncima planine Majevice, uspješno uzgaja paradajz, papriku i ostalo povrće, čijom prodajom dopunjuje kućni budžet.

Uz proizvodnju povrća uobičajenog za naše podneblje, ove je godine u svom vrtu uspio uzgojiti i neobičnu penjačicu krupnih plodova koja je skoro nepoznata u ovom kraju.

Riječ je o čajotu ili meksičkom krastavcu, biljci porijeklom iz Srednje Amerike, koja se u tropskim krajevima uzgaja od davnina zbog ukusnih plodova namijenjenih ljudskoj prehrani.

Sjeme ove, u našim krajevima potpuno nepoznate biljke dobio sam proljetos od svog brata Ishaka, koji živi i radi u Sloveniji. Iako se moj vrt nalazi na samim obroncima planine Majevice, zbog čiste radoznalosti odlučio sam se na ovaj svojevrsni eksperiment uzgoja prave tropske biljke. Zahvaljujući savjetima brata, ali i prelistavanju brojne literature, uspio sam uzgojiti nekoliko biljaka, koje su ovih dana donijele i prve plodove – kaže nam Ćidić, vrijedni uzgajivač povrća.

Ističe da je ukus plodova ove biljke neobičan i teško ga je uporediti s povrćem uobičajenim u ovim krajevima, a može se konzumirati na razne načine.

– Od plodova okruglog oblika može se pripremiti ukusna svježa salata, a može se kao dodatak ubacivati i u razne kisele salate kojima daje posebnu aromu. Plodovi ovog niskokaloričnog povrća pogodni su i za pripremu raznih kuvanih jela, a njegovi listovi mogu se pripremiti poput špinata ili koristiti za čaj. Poznata su i njegova ljekovita svojstva kod liječenja arterioskleroze, povišenog krvnog pritiska i otapanja bubrežnih kamenaca – naglašava Ćidić.

Nije zahtjevna

Prema njegovim riječima, ova biljka nije posebno zahtjevna za uzgoj. Sjeme se u zemlju stavlja u proljeće, a već nakon 50 dana donosi prve plodove koji dospijevaju sve do kasne jeseni. Ovu neobičnu biljku odlikuje razgranata stabljika čije loze tokom ljeta dostignu dužinu veću od 30 metara, tako da u vrelim ljetnim danima, uz sočne plodove, stvara i ugodnu hladovinu.

Podijelio komšijama

Ovogodišnji urod, ističe Ćidić, podijelio je komšijama i poznanicima. Već od naredne godine planira se početi ozbiljnije baviti uzgojem ovog egzotičnog povrća, piše avaz.ba.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu