Upravo te brige opterećuju stanare jedne zgrade u Ulici Stepe Stepanovića, u kojoj su se njihove pojedine komšije isključile s gradskog grijanja i zimi svoje stanove zagrijavaju grijalicama ili klimama.
– Određen broj stanara se odjavio sa gradskog grijanja i jedina alternativa je da se zimi griju na grijalice i klima uređaje. Svako je imao svoje razloge i ne želim da ulazim u to, koliko su oni opravdani ili ne, ali bojim se da nam to dugoročno može stvoriti probleme, pogotovo ako se taj trend nastavi – rekao je stanar ove zgrade S.Č.
Kaže da nije stručnjak, ali da konstantno zagrijavanje prostora grijalicama sigurno znači i povećanje potrošnje električne energije, te da se boji da instalacije neće izdržati taj pritisak.
– Zgrada jeste novija gradnja, ali smatram da to nije garancija, pogotovo ako iz godine u godinu sve više stanara koristi struju za zagrijavanje prostora. Bojim se da može doći do požara – kazao je stanar ove zgrade.
Smatra da je gradsko grijanje najbezbjednije, te da se isplati.
– Zagrijava se ravnomjerno cijeli životni prostor odjednom, a ne samo pojedinačne prostorije sa grijalicama – kazao je on.
Da ovakvi strahovi nisu u potpunosti neopravdani pokazale su pojedine analize koje su urađene u Banjaluci prije nekoliko godina. Naime, u pojedinim stambenim blokovima analizirani su uticaji isključenja sa sistema daljinskog grijanja i prelazak na zagrijavenje električnom energijom.
Analiza situacije u stambenim blokovima koji su bili starije gradnje, u periodu kada su zabilježene najniže temperature, pokazala je da je vod bio opterećen sa 93,3 odsto dozvoljenog opterećenja.
– To ostavlja prostora za napajanje samo još 1,98 odsto do 3,96 odsto stambenih jedinica koje bi prešle na grijanje na električnu energiju – navedeno je u toj analizi, uz napomenu da je generalni zaključak da u takvim situacijama taj vod radi u režimu bliskom maksimalnom opterećenju, koji prijeti da pređe u preopterećenje, a koje vodi brzom starenju izolacije i pojavi kvarova koji korisnike ostavljaju bez napajanja.
Pored opterećenja instalacija, korisnike gradskog grijanja brine kakav će biti kvalitet grijanja njihovih stanova nakon što se pojedine komšije isključe sa toplovodne mreže.
Diplomirani inženjer mašinstva i docent na Mašinskom fakultetu u Banjaluci, Milovan Kotur, potvrdio je da to zabrinjava brojne građane.
– Ukoliko korisnik sistema daljinskog grijanja nije obezbijedio zamjenu za gradsko grijanje, a koliko mi je poznato, većina korisnika to uradi, to će dovesti do narušavanja termičkog komfora prostorija koji su u neposrednom kontaktu sa stanom koji je isključen iz sistema daljinskog grijanja – kazao je Kotur.
Objasnio je da, ukoliko je obezbijeđeno zamjensko grijanje navedenog prostora, to neće imati uticaja na ostale korisnike daljinskog grijanja.
– U ranijem periodu, gradska toplana je korisnike daljinskog grijanja koji nisu izmirivali svoje obaveze isključivala sa sistema daljinskog grijanja, tako da su odgovorna lica u gradskoj toplani već upoznata sa ovim problemom i zasigurno preduzimaju odgovarajuće korake kako bi preostali korisnici gradskog grijanja imali adekvatno grijanje – naveo je Kotur.
Na pitanje kako pojedinačna isključenja utiču na projektovanu instalisanu snagu kada je riječ o objektima kolektivnog stanovanja, Kotur objašnjava da se snaga postrojenja centralnog grijanja prilagođava spoljnoj temperaturi vazduha.
– Ona nije konstantna već promjenjiva veličina, i u toku dana i u toku sezone grijanja. U dobro uravnoteženom i automatski upravljanom sistemu daljinskog grijanja, isključenja pojedinačnih korisnika ne bi trebala da imaju značajnije posljedice na funkcionisanje grijanja ostalih korisnika daljinskog grijanja ukoliko je to stručno izvršeno. Takođe, koliko mi je poznato, korisnici sistema gradskog grijanja ne mogu se isključiti sa sistema u toku sezone grijanja tako da stručna lica iz gradske toplane, vjerujem, uspješno rješavaju potencijalne probleme prije nego što sezona grijanja započne – precizirao je on.
Istakao je da je, nažalost, problem isključenja korisnika gradskog grijanja iz sistema daljinskog grijanja prisutan u Banjaluci već duži niz godina.
– To zasigurno negativno utiče na poslovanje preduzeća daljinskog grijanja. Stoga bi trebalo utvrditi koji su razlozi isključenja korisnika daljinskog grijanja, da li je to nezadovoljstvo uslugama centralnog grijanja, nemogućnost plaćanja računa zbog malih primanja i slično i u tom pravcu usmjeriti daljnje djelovanje kako se broj korisnika ne bi smanjivao, već naprotiv, rastao – naveo je Kotur.
A.E.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu