Tako ćemo, kako objašnjavaju stručnjaci, u 2020. ući sa približnim deficitom u spoljnotrgovinskoj razmjeni koji imamo sada, odnosno koji je za 9 mjeseci iznosio čak 5,96 miliona KM.
Statistika pokazuje da je BiH od januara do septembra ove godine izvezla robe u vrijednosti od 8,66 milijardi KM, što je za dva odsto manje nego u istom periodu lani, dok je uvoz iznosio 14,62 milijarde KM ili za 1,9 odsto više nego u 2018.
To znači da je za 9 mjeseci ove godine, u poređenju sa istim periodom lani, pokrivenost uvoza izvozom sa 61,7 pala na 59,2 odsto, podaci su Agencije za statistiku BiH.
U proteklom periodu loš trgovinski rezultat bilježimo i sa državama EU i sa članicama CEFTA sporazuma, gdje je izvoz u padu, a uvoz u porastu.
Naravno, razlozi ovakve situacije su visoko opterećenje rada u BiH, odnosno prisustvo visokih poreza i raznih parafiskalnih nameta, koji u dobroj mjeri narušavaju konkurentnost domaćih privrednika.
Takse
Međutim, kako poručuju iz Spoljnotrgovinske komore BiH, jedan od razloga nepovoljnog trgovinskog bilansa, odnosno rasta deficita, svakako je i političke prirode.
Predsjednik ove komore Nemanja Vasić podsjeća da je samoproglašeno Kosovo u novembru 2018. uvelo carine od 100 odsto na sve proizvode iz BiH.
Po osnovu toga, izvoz na Kosovo će ove godine biti manji za oko 150 miliona KM nego što bi inače bio. Takođe, BiH s Turskom nije potpisala sporazum o izvozu 15.000 tona goveđeg mesa, pa ćemo i tu imati stotinak miliona KM minusa. A on bi bio realizovan da je ugovor sa ovom državom ratifikovan u Parlamentu BiH. U oba ova slučaja riječ je o direktnom političkom uticaju na smanjenje izvoza, a on je prisutan u smislu nedonošenja određenih odluka – objašnjava Vasić.
Podsjeća da je nekoliko puta u probleme zapao i izvoz voća u Rusiju, te određenih vrsta hrane u Srbiju, i to zbog fitosanitarnih procedura.
Gubitak tržišta
Obustave izvoza su, u principu, trajale oko tri mjeseca, gdje nije toliko problem s aspekta izvoza nego zbog činjenice da domaći proizvođači, u periodu blokade izvoza, gube tržište.
– Činjenica je da je BiH ranije bilježila porast izvoza, dok je ove godine na snazi trend pada, a to se posebno odnosi na proizvode iz agroindustrijskog sektora – naglašava Vasić.
Analiza STK pokazuje da je u prvom polugodištu ove godine izvezeno proizvoda ovog sektora u ukupnoj vrijednosti od 384,9 miliona KM, što je pad za 7 odsto u odnosu na isti period lani. Istovremeno, uvoz je porastao za dva odsto, pa je ukupno izvezena vrijednost proizvoda agroindustrijskog sektora iznosila 1,5 milijardi KM. Tačnije, preko 90 odsto hrane koju konzumiramo je uvezeno, što znači da domaće proizvode jedemo u minornim količinama.
Dok je domaća ekonomija u prošloj godini zadržala dinamiku realnog ekonomskog rasta jednaku prosjeku prethodne 3 godine od 3 odsto, u ovoj godini smanjenje izvoza uzrokovano je usporavanjem ekonomija u EU, smanjenjem izvoza u Tursku, problemima izazvanim taksama Kosova.
Ove promjene u spoljnotrgovinskoj razmjeni su rezultirale promjenama u izvozu, odnosno padom izvoza goveđeg mesa za skoro 100 odsto. Razlog je prekid izvoza goveđeg mesa na tržište Turske. To je dovelo do pada pokrivenosti uvoza izvozom u mesnoj industriji za skoro 30 odsto, što govori o nepovoljnoj razmjeni u ovom sektoru u analiziranom periodu, navodi se u analizi STK.
Nedavno su se pobunili i farmeri iz BiH koji su uzgojili desetine hiljada bikova, a koje sada nemaju kome da prodaju, tražeći od nadležnih institucija da hitno privremeno zabrane uvoz u BiH žive stoke i svježeg junećeg mesa.
Manji izvoz, manji ekonomski rast
Nakon što je prošle godine prevazišao očekivanja, sa dostignutih 3,6 procenata, u 2019. se očekuje smanjenje ekonomskog rasta u BiH na 3,1 odsto, a najzaslužniji za to su smanjen izvoz, pa onda i pad investicija.
– Zbog kontinuiranog globalnog trgovinskog rata i regionalnih trgovinskih sporova, u prvoj polovini 2019. je došlo do slabljenja trgovinskog bilansa, a u kratkoročnom periodu se očekuje njegovo pogoršanje, što će negativno uticati na ostvareni zamah rasta u BiH. U prvoj polovini 2019. je došlo do smanjenja spoljne potražnje, što je pogodilo i izvoz i uvoz. Procjenjuje se da je smanjenje ove potražnje kompenzovano rastom potrošnje od 2,6 procentnih poena i investicija od 0,4 procentnih poena – navodi se u novom Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zemlje Zapadnog Balkana pod naslovom “Rastuće neizvjesnosti”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu